SARAJEVO – Do kraja ovog mjeseca Vlada Federacije BiH mora donijeti novu odluku o minimalnoj plati za 2026. godinu. Prošle godine ta odluka je donijeta 30. decembra i označila je veliku prekretnicu jer je tada minimalna plata, koja je iznosila 619 KM podignuta na 1.000 KM.
Sada, Vlada FBiH mora donijeti novu odluku, a ona može ići u dva pravca. Prvi je da se potvrdi prošlogodišnja i da minimalna plata u FBiH ostane 1.000 KM ili mogu čak i povećati minimalac, o čemu se uveliko priča. Jedan od prijedloga je da se minimalna plata digne na 1.200 KM.
To je uostalom i jedan od prijedloga predstavnika sindikata koji čak predlažu rangiranje minimalca shodno stručnoj spremi. Tako bi prema tom prijedlogu minimalna plata za one sa osnovnom školom iznosila 1.200 KM, za one sa srednjom stručnom spremom 1.400 KM i 1.600 KM za one sa visokom stručnom spremom.
Ako se sjetimo koliko je polemike i reakcija iz sektora privrede izazvala prošlogodišnja odluka te zbog činjenice da još uvijek nisu završene fiskalne reforme, koje podrazumijevaju i davno obećano smanjenje poreskog opterećenja na rad, teško je očekivati da se ovi zahtjevi sindikata ispune.
No, najviše se polemiše o općem minimalcu od 1.200 KM. A čak i ako Vlada FBiH prelomi pa i ove godine poveća minimalnu platu, reakcije privrede će biti neminovne.
Iako je rast cijena neminovan, kao i inflacija, novim podizanjem minimalne plate nezadovoljstvo bi mogle pokazati velike kompanije.
Prije svega jer se finansijski planovi za narednu godinu donose dosta ranije, najčešće zaključno s novembrom i svaka odluka koja izlazi iz okvira projektovanih budžeta dovodi do finansijskih poremećaja.
O ovom pitanju će svakako tokom ovog mjeseca raspravljati članovi Ekonomsko-socijalnog vijeća, kojeg pored sindikata čine i predstavnici udruženja poslodavaca te predstavnici Vlade FBiH. Iz dosadašnjeg iskustva spomenute teme najviše zamjerki je išlo u pravcu što porezno rasterećenje rada ne prati rast minimalne plate.
Podsjetimo, Vlada FBiH je tokom 2025. godine obećala intenzivan rad na fiskalnim reformama. Trenutno u parlamentarnoj proceduri tokom decembra će biti Zakon o fiskalizaciji, koji se jako dugo iščekuje, no smanjenje opterećenja rada je još daleko.
Tokom ove godine došlo je do određenog rasterećenja privrede. Smanjena je zbirna stopa doprinosa za 13,25 posto, odnosno za pet i po indeksnih poena, tačnije sa 41,5 posto na 36 posto. No, još uvijek proces nije završen u potpunosti, kako je i zamišljeno i obećano.
Uskoro u parlamentu
U svakom slučaju ovo je tema koja će neminovno obilježiti decembar, a iz vida ne treba izgubiti da uskoro ulazimo i u izbornu godinu, koja bi mogla diktirati i određene političke poteze. Klix
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Mogu minimalac podici i na 3.000 KM, kad to radniku nista ne znaci?!
Poslodavac plati poreze i doprinose na 3.000 KM (drzava zadovoljena), a radniku 8-casovno radno vrijeme svede internim pravilnikom na 1h i radnik primi manju platu od 619 KM, koliko je imao prije izmjena.
Dakle ili ukinite mogucnost internog pravilnika ili se vratite na period do 31. 12. 2024. g.
Do tad je bar radnik imao garantovanih 619 KM!