Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Izabrani da govore, plaćeni da ćute: Šest narodnih poslanika se nikad nije javilo za riječ

    24. Februara 2026. — 14:31

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Ekskluzivno: Definitivno poništen Stanivukovićev tender za rasvjetu od 35 miliona

    13. Februara 2026. — 17:12

    Ekskluzivno: Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik

    10. Februara 2026. — 10:32

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Kozomara za „Nikad u minusu“: Godišnje obavimo 1.500 operacija

    26. Marta 2026. — 19:00

    Agostini: Naši glavni konkurenti su iz Italije i Austrije

    19. Marta 2026. — 19:03

    Mehić za „Nikad u minusu“: Ako nađeš dobru nišu, više se ni sa kim ne takmičiš

    12. Marta 2026. — 19:00

    Fakić za CAPITAL TV: Kriza u mljekarstvu će se dodatno produbiti

    19. Februara 2026. — 19:00

    „Koksara“ ide na prodaju, početna cijena 150,6 miliona KM

    30. Marta 2026. — 15:15

    „Elektrokrajina“ se zadužuje 38 miliona evra

    30. Marta 2026. — 14:06

    Srpska se zadužila po daleko većoj kamati od Sjeverne Makedonije

    30. Marta 2026. — 13:22

    Rudarska preduzeća nezakonito ostala bez jeftinijeg goriva

    30. Marta 2026. — 12:54
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Nova pravila gradnje: obavezni solari i rekonstrukcije starih zgrada

    28. Marta 2026. — 13:15

    Petrović: ERS stabilan, već dva i po mjeseca nismo u minusu

    27. Marta 2026. — 12:25

    Svjetska banka sa 100 miliona evra kreditira 20.000 prosumera u RS

    26. Marta 2026. — 15:42

    Zbog cijena nafte raste globalni rizik od recesije

    25. Marta 2026. — 16:27

    Srpska se zadužila po daleko većoj kamati od Sjeverne Makedonije

    30. Marta 2026. — 13:22

    Rate kredita ponovo rastu

    30. Marta 2026. — 11:59

    Bitcoin tone, vrijeme radi za zlato

    29. Marta 2026. — 12:20

    Teslić se zadužuje za četiri miliona maraka

    29. Marta 2026. — 07:40

    Stanovi u BiH neće pojeftiniti ni tokom ove godine

    24. Marta 2026. — 12:14

    Zlato u tranziciji: Tržište pogrešno čita signal

    22. Marta 2026. — 10:00

    BiH zbog neulaska u SEPA gubi 100 miliona KM godišnje

    22. Februara 2026. — 11:56

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Vještačko đubrivo poskupjelo i do 40 odsto

    28. Marta 2026. — 14:40

    Uvoz mesa pet puta veći od izvoza

    28. Marta 2026. — 12:00

    Crna Gora sve više zavisi od uvoza hrane: Na 10 evra uvoza, tek jedan evro izvoza

    27. Marta 2026. — 13:00

    Stanovi u BiH neće pojeftiniti ni tokom ove godine

    24. Marta 2026. — 12:14

    Četiri hotela pod ključem zbog nedostatka infrastrukture

    30. Marta 2026. — 09:00

    Dentalni turizam izuzetno popularan u Srpskoj

    29. Marta 2026. — 14:40

    Republiku Srpsku za dva mjeseca posjetilo preko 60.000 turista

    29. Marta 2026. — 09:15

    Rat na Bliskom istoku mijenja odredišta turista

    29. Marta 2026. — 08:30

    „Koksara“ ide na prodaju, početna cijena 150,6 miliona KM

    30. Marta 2026. — 15:15

    Trećina stranih investitora žali se na uslove poslovanja u BiH

    30. Marta 2026. — 14:28

    Rok za prijavu za podsticaje 1. april

    29. Marta 2026. — 10:45

    Federacija BiH dobija nove naftne terminale

    28. Marta 2026. — 15:30
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Ko najviše profitira od pomjeranja kazaljki na satu?

    29. Marta 2026. — 11:30

    Nijemci ne odustaju od vozova uprkos kašnjenjima

    27. Marta 2026. — 13:30

    Koji su modeli automobila bili najsigurniji u 2025. godini

    25. Marta 2026. — 12:21

    Bik prodat za 143.000 evra

    24. Marta 2026. — 10:11

    Inflacija u Njemačkoj u martu dostigla 2,7 odsto

    30. Marta 2026. — 16:10

    Vlade u Australiji nude besplatan javni prevoz kako stanovništvo ne koristilo automobile

    30. Marta 2026. — 10:30

    Kina gradi “vodeni auto-put”: Kanal dug 134 kilometra

    29. Marta 2026. — 15:30

    Oglasi u ChatGPT-u probili 100 miliona dolara u rekordnom roku

    28. Marta 2026. — 11:15
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Visoke provizije na korištenje kreditnih kartica u inostranstvu

Visoke provizije na korištenje kreditnih kartica u inostranstvu

Dragana EremijaDragana Eremija23. Jula 2016. — 07:57Nema komentara5 minuta čitanja

BEOGRAD,  Na putovanju u inostranstvo bolje je nositi kartice nego keš, savetuju bankari.kreditne kartice

Oni objašnajvaju da je keš “jeftiniji” i nema provizija, ali sa druge strane, u slučaju krađe kartice, to ne znači automatski da je ukraden i novac.

Istovremeno, dodaju, da i kartice treba mudro koristiti kako njihovi vlasnici na kraju ne bi platili papren ceh zbog provizija, kako bi izbjegli dupla plaćanja kursnih razlika, ali i kako bi stepen bezbjednosti bio što veći.

Podizanje novca na bankomatima u inostranstvu košta od jedan do tri odsto ili minimalno 3-5 evra po transakciji. Za plaćanje u radnjama provizije su oko jedan odsto, ali nije redak slučaj da kod pojedinih kartica plaćate kombinaciju provizije u određenom procentu i fiksne naknade, recimo, dva odsto plus dva evra.

Neki od savjeta bankara jeste da uštede tako što će podići određenu sumu na bankomatu jednom ili bar manje puta dok su u inostranstvu, jer ako podižu po 20-ak evra više puta, banka će im svaki put računati proviziju.

U NLB banci, na primer, ukazuju da je u inostranstvu povoljnije plaćati karticom robe ili usluge, nego podizati novac sa bankomata, a onima koji baš moraju da podignu, savetuju da to čine prije sa debitnih nego kreditnih kartica – zbog niže provizije.

Takođe, savjetuju da kartice te banke građani koriste, bez provizije, na bankomatima članica NLB Grupe, dok se provizija za podizanje novca bankomatima drugih banaka tarifira u skladu sa poslovnom politikom svake pojedinačne banke, objašnjavaju.

Ukoliko kod nekih trgovaca u inostranstvu na displeju POS terminala ili bankomata budu ponuđene opcije iznosa iskazanog u dinarima ili u lokalnoj valuti, NLB savjetuje dinare, zbog povoljnijeg kursa.

U toj banci preporučuju i da prije polaska na put kontaktirate sa svojim bankarom i provjerite validnost i limit na kreditnim karticama. Takođe, da ponesete dvije međunarodne platne kartice, jer neki kartičarski brendovi nisu priznati u svakoj zemlji, a i zato što u slučaju gubitka, krađe ili oštećenja jedne kartice – tu je druga.

“Radi sigurnosti klijenta, ograničavamo dnevne iznose podizanja gotovine, a broj transakcija i iznos je u nekim zemljama van Evrope dodatno ograničen. Zato, pre putovanja u svojoj banci proverite da li imate ograničenja za zemlju u koju putujete. Na vaš zahtev, ona mogu da se koriguju ili ukinu”, poručuju iz NLB banke.

Zamjenik predsjednika Izvršnog odbora Rajfajzen banke Petar Jovanović savjetuje građanima da u inostranstvu prije koriste kartice nego gotovinu, jer je, ističe on, rizik od zloupotreba manji.

“Mora se voditi računa i gde se čuva PIN kod, jer on ne sme biti u istom novčaniku gde je i kartica. U tom slučaju, ako se zloupotreba i dogodi, ko god da je ukrao karticu ne može je upotrebiti bez PIN koda”, rekao je Jovanović.

Građanima se ne savjetuje da podižu više puta manje iznose, recimo, da podižu po 20 evra više puta dnevno ili svakog dana, jer onda plaćaju više na ime provizije.

“Provizije na korišćenje bankomata u inostranstvu su veće nego u zemlji, pa u tom smislu, građani koji podižu veće iznose, platiće manje na ime provizije”, rekao je on.

Jovanović je dodao i da bi trebalo pratiti poruke na mobilnom telefonu, za slučaj da dođe do zloupotrebe, da vlasnik kartice može da kontaktira banku i da je blokira.

U Narodnoj banci Srbije ukazuju da svaki vid plaćanja nosi određene rizike, ali je platna kartica, zbog zaštitnih mjera za korisnika ipak bezbjednija od gotovine, mada može biti nezgodnija opcija jer se dešava da, narocito u manjim turističkim mestima, u objektima ne može da se plati karticom jer nema POS terminala.

“Prednost kartice u odnosu na gotovinu je i u tome što njen gubitak ne mora istovremeno da znači i gubitak novca, pod uslovom da vlasnik brzo reaguje. Banka, po Zakonu o platnim uslugama, ima obavezu da blokira karticu i na taj nacin eliminiše mogućnost njenog neovlašćenog korišćenja”, rekli su Tanjugu u NBS.

Visina provizije za korišćenje bankomata u inostranstvu, kako dodaju, razlikuje se zavisno od vrste kartice, iznosa koji se podiže, ali i same banke.

Ukoliko nema mogućnosti da se na prodajnom mjestu plati karticom, te je opcija podizanje novca sa bankomata, NBS savjetuje građane da koriste debitnu karticu, budući da su provizije najčešće niže nego po osnovu korišćenja kreditne kartice.

“Neke banke u inostranstvu ne naplaćuju proviziju za podizanje novca debitnom karticom ukoliko imaju takav ugovor sa bankom izdavaocem u Srbiji. Česta je zabluda da banka u inostranstvu neće naplatiti proviziju za podizanje s bankomata iste bankarske grupacije kao banka izdavaoc. Podizanje novca s bankomata bez provizije moguće je samo ako su banke međusobno regulisale to pitanje”, objašnjavaju u NBS.

Građani koji koriste karticu koja zadužuje dinarski račun, prema savjetu centralne banke, morali bi da uzmu u obzir i troškove konverzije, što opet zavisi od vrste valute i banke.

“Troškova konverzije valuta neće biti ako korisnik poseduje devizni račun u istoj valuti, povezan s platnom karticom. Ako ipak plaća u valuti koja je različita od one na njegovom deviznom računu, trebalo bi da zna da će banka u tom slučaju uraditi duplu konverziju”, navode u NBS ilustrujući primjerom da, ako je robu i usluge plaćao u dolarima, a devizni račun mu je u evrima, banka će prvo konvertovati dolare u dinare, a zatim još jednom dinare u evre.

Postupak plaćanja karticom vezanom za dinarski račun je takav da će banka, nakon konverzije, automatski rezervisati sredstva na dinarskom računu klijenta u odgovarajućoj dinarskoj protivvrednosti.

U NBS-u kažu da rezervisanje ne znači da je banka naplatila uslugu korišćenja kartice i zadužila račun, već samo da klijent nema dalju mogućnost raspolaganja tim novcem.

Ovo je, kažu, važno jer, ako je plaćano u trenutku kada se ne obavlja platni promet, uveče ili tokom vikenda, banka će kasnije zadužiti račun, i to za onaj iznos u dinarskoj protivvrednosti po kursu važećem na taj dan.

“To znači i da, ako je u međuvremenu došlo do promene vrednosti dinara, sredstva koja će biti skinuta s dinarskog računa, mogu biti različita od onih koja su ranije rezervisana”, kažu u NBS. B92

 

kes kreditne kartice promjene vrijednosti provizija
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakBroj penzionera u stopu prati broj radnika
Sljedeći članak Cvijanović: Budžet BiH nikada ne može da bude ugrožen

Povezani članci

Svijet 01 minuta čitanja

Inflacija u Njemačkoj u martu dostigla 2,7 odsto

Capital teme 02 minute čitanja

„Koksara“ ide na prodaju, početna cijena 150,6 miliona KM

Ostavi komentar Otkaži

Ne propustite važne priče i informacije koje vrijede! Prijavite se na Capital Newsletter

Molim provjerite vaš email kako bi potvrdili pretplatu.

NE PROPUSTITE
Capital teme

„Koksara“ ide na prodaju, početna cijena 150,6 miliona KM

30. Marta 2026. — 15:1502 minute čitanja

Stečajni upravnik „Koksare“ Lukavac raspisao je danas međunarodni javni poziv za ovog preduzeća kao pravnog lica po minimalnoj početnoj cijeni od 150,6 miliona KM.

„Elektrokrajina“ se zadužuje 38 miliona evra

30. Marta 2026. — 14:06

Srpska se zadužila po daleko većoj kamati od Sjeverne Makedonije

30. Marta 2026. — 13:22

Rudarska preduzeća nezakonito ostala bez jeftinijeg goriva

30. Marta 2026. — 12:54

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.