BERLIN – Ko plaća visoke kirije, često živi siromašnije nego što pokazuje zvanična statistika. Mnogi domaćinstva troše više od trećine svojih prihoda na stan, a neka čak i više od polovine.
Nakon odbitka kirije, režija, kamata na kredite i drugih troškova, više od 17,5 miliona ljudi ostaje sa prihodom koji znači da su siromašni.
Do ovog zaključka došli su istraživači Udruženja za paritetnu dobrobit, krovne organizacije nezavisnog socijalnog sektora.
Istraživači su analizirali podatke Saveznog zavoda za statistiku.
Siromašnima se smatraju osobe koje mjesečno imaju na raspolaganju manje od 60 odsto medijalnog prihoda. Medijalni prihod je onaj od kojeg tačno polovina stanovništva ima veći, a polovina manji prihod.
Uobičajena statistika siromaštva zanemaruje milione ljudi, jer ne uzima u obzir stambene troškove, navodi udruženje.
“Ko posmatra samo prihode, a ne uzima u obzir da ljudi imaju sve manje novca na raspolaganju zbog visokih stambenih troškova, previđa razmjere siromaštva u Njemačkoj“, stoji u analizi.
Zapravo, 5,4 miliona ljudi više živi ispod granice siromaštva nego što se dosad mislilo. Kada se uzmu u obzir troškovi za stan, više od petine stanovništva smatra se siromašnim.
Prag siromaštva za jednočlano domaćinstvo prema ovim proračunima iznosi 1.016 evra raspoloživog prihoda mesečno.
Kao primjer, istraživačka grupa navodi penzionerku sa standardnom penzijom od 1.770 evra. Sa dugoročnim ugovorom o zakupu i kirijom od 450 evra, ona se ne smatra siromašnom.
Međutim, ako mora da se preseli, na primjer, u stan prilagođen osobama s invaliditetom i iznenada plaća 900 evra kirije, pada ispod granice siromaštva.
Najviše su pogođeni takozvanim stambenim siromaštvom mladi ispod 25 godina – među njima mnogi studenti – kao i stariji od 65.
Osobe koje žive same imaju veće troškove nego parovi, jer obično imaju više stambene troškove. Najteže je samcima penzionerima.