BANJALUKA, Banke u Srpskoj za svako provlačenje kartice prilikom plaćanja na POS terminalima zaračunavaju visoku proviziju trgovcima, a na kraju najveći dio tog troška plaćaju potrošači na koje ga prodavci prevaljuju kroz povećanje cijene robe.
Novi trendovi plaćanja na poček i ulaskom u minus stigli su na velika vrata i na naše tržište pa je sve veći broj stanovnika Srpske koji račune u marketima, buticima, restoranima ili hotelima plaćaju bez upotrebe gotovine.
Gotovina je još dominantan vid plaćanja, ali trgovci su primorani na uspostavljanje POS terminala kako ne bi ostali bez kupaca koji preferiraju plaćanje “plastikom”.
Banke trgovcima za instaliranje, korišćenje i održavanje POS terminala prilikom svake transakcije uzimaju značajnu proviziju pravdajući je slabom kupovnom moći stanovništva koje karticama plaća uglavnom sitne račune za koje banka ima veliki trošak.
Uz pomoć kartica se vrši i odgođeno beskamatno plaćanje što, sa stanovišta banke, predstavlja beskamatni kredit ili pozajmicu.
Iako krajnji kupac direktno ne plaća ovu proviziju prilikom provlačenja kartice činjenica je da trgovci svoje troškove zaračunavaju u krajnju cijenu proizvoda ili usluge.
– Zbog konkurencije sam morao instalirati POS terminal, ali sam se suočio i sa visokom provizijom. Kako sav teret ne bi pao na mene bilo je neminovno da dio prebacim na kupce kroz cijenu proizvoda. Poslujemo u teškim uslovima zbog sve veće prisutnosti velikih tržnih centara i svaki namet nas ugrožava, jer su nam marže već na minimumu – kazao je vlasnik jedne trgovine u Banjaluci.
Sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić kaže da visina provizije na bezgotovinsko plaćanje zavisi isključivo od dogovora banke i trgovca i poslovne strategije banke.
– Ne postoji zakonska regulativa koja bi bankama ograničila provizije. Bezgotovinsko plaćanje postaje sve popularnije i s obzirom na to da ne mogu pobjeći jedni od drugih prisiljeni su na dogovor na obostrano zadovoljstvo – kaže Mišić.
Bankarske provizije na kartično plaćanje robe i usluga u zemljama EU znatno su niže nego u BiH. Od decembra prošle godine cijena korišćenja POS terminala koju plaćaju trgovci u EU ograničena je na svega 0,2 do 0,3 odsto, dok trgovci u Finskoj ne plaćaju proviziju. Sličan primjer slijedi i Srbija jer je u pripremi nacrt zakona kojim bi sadašnje provizije iznad tri odsto bile smanjene čime bi potrošači i mali trgovci bili zaštićeni.
– Logično je da su u BiH ove provizije više u odnosu na EU jer smo mi malo tržište na kome se ostvaruje i višestruko manji broj transakcija – kaže Mišić i dodaje da i u BiH ipak postoji prostor za racionalizaciju.
Banke u Srpskoj instalirale su do kraja juna 4.535 POS terminala za bezgotovinsko plaćanje, a njihov broj je porastao za 23 u odnosu na kraj 2015. godine.
Ugroženi mali trgovci
Kupci u malim prodavnicama i kioscima nerijetko ostanu bez cigareta, novina, žvaka i drugih sitnica zbog nemogućnosti plaćanja karticom jer trgovine sa manjim obimom prometa uglavnom nemaju instalirane POS terminale. Vlasnici ovih radnji kažu da nemaju interes za uvođenje terminala za bezgotovinsko plaćanje jer bi im ionako male marže dodatno pale. Glas Srpske
