BANJALUKA, Od 1. maja u Republici Srpskoj /RS/ počinju da rade privredni sudovi za čije će funkcionisanje ove godine biti izdvojeno sedam miliona maraka a od njih se očekuje da u najkraćem mogućem roku riješe više od 18 000 predmeta koji su se godinama gomilali u privrednim odjeljenjima Osnovnih sudova.
Samo u banjalučkom Osnovnom sudu već godinama presudu čeka više od 11 000 privrednih predmeta, od toga je 4 500 privrednih sporova veće vrijednosti, više od 5 800 sporova male vrijednosti, stotinjak stečajnih postupaka i nerješenih postupaka likvidacije preduzeća, a odluku o registraciji čeka oko 500 preduzeća.
„Privredni sudovi će suditi u parničnim i vanparničnim sporovima koji se odnose na prava i obaveze u prometu roba i usluga, vrijednosnih papira, vlasničkih i drugih stvarnih prava nad nekretninama. Nadležni su i za sporove u vezi sa djelima nelojalne konkurencije i monopolističkog položaja. Rješavaće i postupke stečaja i likvidacije preduzeća, a kod njih će se voditi i registar privrednih subjekata”, izjavio je Srni pomoćnik ministra pravde RS Nikola Kovačević.
Prema njegovim riječima, privredni kriminal nije u nadležnosti privrednih sudova.
Kovačević kaže da u ministarstvu pravde nisu bili zadovoljni sa brzinom kojom su se u privrednim odjeljenjima Osnovnih sudova rješavali nagomilani predmeti. Zbog toga od privrednih sudova očekuju mnogo veću efikasnost.
„Ako neko preduzeće nikako ne može da naplati svoja potraživanja i tuži dužnika, šta će imati od toga ako će u tom sporu sudsku odluku čekati i po nekoliko godina. Može samo da dočeka da zbog nelikvidnost u kontinuitetu od dva mjeseca ode u stečaj. Zbog toga je izuzetno važno da se privredni sporovi brzo i efikasno rješavaju”, rekao je Kovačević.
Privredni sudovi u RS će, kako se očekuje, unijeti mnogo više reda i discipline u finansijskom poslovanju. Hoće li to i u kojoj mjeri uticati na smanjenje unutrašnjeg duga koji je u Srpskoj dostigao 1,4 milijarde maraka?
Neki zvaničnici iz pravosuđa očekuju da će se bržim rješavanjem privrednih sporova osloboditi stotine miliona maraka i da će se taj novac ponovo vratiti u privredu. Kada bi to zaista bilo tako privreda Srpske brzo bi izašla iz krize.
Međutim, činjenica je da u tim privrednim sporovima nije blokirana novostvorena vrijednost. Njihovim presuđivanjem će jedno preduzeće da izgubi neki novac, a drugo da ga dobije. Korist će imati država od raznih taksi koje nisu male.
I pored toga, čak i pesimisti vjeruju da je formiranje privrednih sudova u RS pun pogodak jer će se rasteretiti osnovni sudovi, privrednici će lakše i brže naplaćivati svoja potraživanja, a poboljšaće se i finansijska disciplina u Srpskoj. Stvoriće se tako mnogo povoljniji ambijent za privređivanje i uspješno poslovanje.
U pet Okružnih sudova koji se nalaze u Banjaluci, Doboju, Bijeljini, Istočnom Sarajevu i Trebinju i jednom Višem privrednom sudu sa sjedištem u Banjaluci radiće 40 sudija.
Visoki sudski i tužilački savjet BiH je 1. aprila imenovao predsjednike tih novoformiranih pravosudnih institucija i 32 sudije. U Okružnom privrednom sudu u Banjaluci gdje će raditi 15 sudija još nije imenovano dvoje.
U okružnim privrednim sudovima u Doboju i Bijeljini radiće po pet sudija a u Istočnom Sarajevu i Trebinju po četiri, dok će u Višem privrednom sudu u Banjaluci raditi sedam sudija.