BRISEL, Evropska komisija pozvala je vlade članica EU-a da promjene politiku na tržištu rada kako bi se pokušao zaustaviti zabrinjavajući rast stope nezaposlenosti.
Od početka finansijske krize do danas oko 6,5 miliona Evropljana je ostalo bez posla. Posebno loša situacija je među mladima: trenutno je nezaposlen svaki peti mladi Evropljanin. To je najlošija stopa od 1998.. godine, kada je osnovan evropski statistički ured Eurostat.
Dakle, od ukupno 22,5 miliona nezaposlenih Evropljana svaki peti je mlađi od 24 godine.
Do daljnjega nema izgleda za oporavak. Prognoze su još poraznije. U idućih nekoliko godina na stotine hiljada stanovnika EU-a izgubit će svoj posao.
Trenutno je nezaposleno 9,3 posto građana EU-a, za 2010. godinu prognozira se stopa od 10,3 posto, a Evropska komisija predviđa nastavak tog negativnog trenda i u 2011.
Zato Evropska komisija od članica traži hitnu i opsežnu reformu tržišta rada te odustajanje od modela skraćenog radnog vremena.
Riječ je o tome da, primjerice u Njemačkoj, firme u nedostatku narudžbi skraćuju radno vrijeme svojim stalno zaposlenim radnicima, no oni primaju punu plaću jer im razliku nadoknađuje država.
To su samo kratkoročna rješenja za spašavanje radnih mjesta, upozorava Komisija. Državne subvencije radnih mjesta koja nisu u potpunosti iskorištena mogu poduzeća dovesti u situaciju da dugoročno imaju višak zaposlenih i time riskiraju odgodu potrebnih restrukturiranja.
U ovoj krizi dolaze do izražaja i strukturni problemi određenih zemalja. Tako primjerice stopa nezaposlenosti kod mladih u Španiji iznosi čak 40 posto. Drugim riječima: za mlade Špance je gotovo normalno da nemaju posao. To je kobno, jer mladi bez posla zaostaju u sticanju iskustva.
No, Španija nije usamljena: tu su i baltičke države Litva i Latvija, gdje je danas više od 30 posto građana mlađih od 24 godine bez posla. Loši izgledi mladih povezani su velikim dijelom i segmentacijom tržišta rada, što predstavlja dodatnu slabost Evrope.
Evropska komisija u svom izvještaju naglašava kako je kriza pokazala “koliki se teret fleksibilnosti nameće prije svega mladima upravo vrlo proširenim sistemom sklapanja atipičnih ugovora“.
Razlog tome je što je porez na rad u EU-u vrlo visok. Prosječni teret poreza na troškove rada iznosi oko 40,5 posto, a to nije promijenjeno od 2000.godine.
Komisijin dokument bit će osnov za raspravu na sastanku ministara rada i socijalne skrbi država članica koji se održava 8. i 9.marta iduće godine.