BEOGRAD, Proizvodnja grožđa u Srbiji u ovoj godini niža je za 13 odsto u odnosu na 2011, ali ohrabruje podatak da je izvoz vina u ekspanziji, posebno na tržište Evropske unije. Preciznije rečeno, u prethodnoj godini proizvedeno je nešto više od 330.000 tona grožđa, dok je proizvodnja vina premašila 135,3 miliona litara. Procjenjuje se da je ove godine ubrano oko 287.000 tona grožđa.
Darko Jakšić, savjetnik za vinogradarstvo i vinarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kaže za Biznis da je prošlogodišnji izvoz vina premašio 15,4 miliona litara, čime je izvozni rezultat iz 2010. nadmašen za 38 odsto.
– Najveća količina vina, odnosno više od 5,6 miliona litara, plasirana je na tržište CEFTA, pri čemu je potrošačima u Bosni i Hercegovini isporučeno oko 3,5 miliona litara, a onima u Crnoj Gori oko dva miliona litara. Rast od 17,6 odsto bilježi i izvoz vina u Rusku Federaciju, gdje je plasirano oko 3,3 miliona litara. Ipak, najbolji izvozni rezultat ostvaren je na tržištu Evropske unije, gdje je prošle godine završilo oko 5,6 miliona litara, što je u odnosu na 2010. godinu čak 5,3 puta vijeća količina – ističe Jakšić, koji procjenjuje da će se trend rasta izvoza nastaviti i u narednom periodu imajući u vidu mogućnost bescarinskog izvoza vina na tržišta Ruske Federacije i EU.
On podsjeća da je u prvih 11 mjeseci 2012, Srbija u EU izvezla dva puta više vina u odnosu na propisanu kvotu, dok je EU ispunila 73,5 odsto propisane kvote za bescarinski izvoz vina u Srbiju. Kada je riječ o uvozu, na tržište Srbije je tokom prošle godine ušlo oko 25 miliona litara vina, najviše iz Makedonije, čak 19,1 milion litara, odnosno 76,3 odsto ukupnog uvoza. Značajna količina vina stigla je i sa područja Crne Gore, dok je procenat uvezenog vina iz EU bio niži za dva odsto. Na pitanje kako poboljšati konkurentnost domaćeg vina na našem tržištu, imajući u vidu podatak da je tek svaka četvrta flaša vina u ovdašnjim ugostiteljskim objektima domaće proizvodnje, naš sagovornik kaže da se ta nepovoljna slika može popraviti proizvodnjom visokokvalitetnih vina sa geografskim porijeklom.
– Ugostitelji gostima najradije nude ona vina na kojima ostvaruju najveću zaradu. Činjenica je, takođe, da je trend u Srbiji proizvodnja visokokvalitetnih vina, prije svega onih sa geografskim porijeklom, što je dobro, jer će takvih vina biti sve više i u ugostiteljskim objektima. Cilj Ministarstva poljoprivrede Srbije upravo je unapređenje proizvodnje vina sa geografskim porijeklom, pa u tom kontekstu posmatrano ohrabruje podatak da je broj vina sa geografskim porijeklom porastao sa 48, koliko je bilo registrovano 2007, na 210 u 2012. godini. Međutim, veće prisustvo domaćih vina u ugostiteljskim objektima podrazumijeva i edukaciju potrošača, od kojih se očekuje da prepoznaju kvalitet i značaj domaćih vina. Ta vina su obilježena markicama kvaliteta i porijekla, što je garancija da su proizvedena od grožđa iz domaćeg vinogorja, na određenom području i da ispunjavaju standarde kvaliteta – komentariše Jakšić.
On dodaje da se na unapređenju konkurentnosti domaćih proizvođača radi i kroz pomoć u podizanju vinograda, kao i uvođenju nove tehnologije i standarda, „čime se znatno smanjuju troškovi u vinogradarstvu i vinarstvu“. Jakšić je potvrdio da neće odustati od subvencionisanja podizanja novih vinograda, dok će se razvoj vinarstva stimulisati podsticajnim mjerama za kupovinu nove opreme za proizvodnju vina.
On dodaje da će se usvajanjem Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju i donošenjem podzakonskih akata, proizvođačima grožđa i vina omogućiti da na osnovu definisanih mjera i uslova planiraju proizvodnju na duži vremenski period, što će rezultovati unapređenje kvaliteta i boljim položajem na tržištu.
Stimulativne mjere
– Od oktobra 2012. proizvođači vina sa geografskim porijeklom oslobođeni su plaćanja svih troškove koji se odnose na kontrolu proizvodnje i analizu vina. Te troškove preuzima Ministarstvo poljoprivrede, što je još jedan od konkretnih doprinosa podizanju konkurentnosti domaćih proizvođača. Planirano je, takođe, da se osim reforme sistema geografskog porijekla i izrade nove rejonizacije, domaća zakonska regulativa uskladi sa reformom vinskog tržišta EU, ali i da se nizom mjera, koje će biti definisane novim zakonom o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, stimuliše razvoj vinogradarstva. Razrađuju se i mogućnost subvencionisanja podizanja matičnjaka i klonske selekcije autohtonih sorti vinove loze, kao i unapređenje proizvodnje vina kroz refundaciju troškova laboratorijskih analiza i senzornog ocjenjivanja vina – ističe Darko Jakšić, savjetnik za vinogradarstvo i vinarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije . Danas