ZAGREB – Roman Šubić, viceguverner Hrvatske narodne banke (HNB), krajem je prošle godine kupio vilu u Zagrebu koju je, u imovinskoj kartici, procijenio na 3,5 miliona kuna. Vilu je kupio cesijom, odnosno ugovorom s jednom od agencija za naplatu potraživanja, i to za nepoznati iznos.
Naime, jedna zagrebačka preduzetnička porodica nije mogla otplaćivati kredit u Zagrebačkoj banci od pet miliona kuna i ostala je bez kuće, a ta je banka to potraživanje prodala APS Delti, agenciji za naplatu potraživanja. Ta je agencija za nepoznati iznos to potraživanje prodala viceguverneru Šubiću. Da ne bi bilo zabune, Šubić je viceguverner koji je zadužen za sanaciju kreditnih institucija.
Upravo je HNB 2017. godine izdao pozitivno mišljenje da se taj kredit od pet miliona kuna, koji je bio upisan na kuću u kojoj danas živi viceguverner Šubić, proda agenciji za naplatu potraživanja, a imamo i dokument koji to dokazuje.
Ništa sporno ni nemoralno
U HNB-u ne vide ništa sporno u tome kako je viceguverner došao do novog doma u zagrebačkom Gornjem Stenjevcu. Sam viceguverner Šubić za Index kaže kako je sve po zakonu, a iz HNB-a negiraju svoju nadležnost prema zloglasnim agencijama za naplatu potraživanja, a samim time i eventualni sukob interesa. No krenimo redom.
Viceguverner Šubić bio je zaposlen u HNB-u od 2004. godine do početka 2017. godine. Pokrivao je poslove zaštite tržišnog takmičenja u bankarskom sektoru, a zatim i na poslovima nadzora i kontrole banaka. Za vrijeme dok je bio radnik HNB-a trgovao je dionicama Podravske banke i to 2006. godine. Šubić je jedan od 58 radnika HNB-a nad kojima Hanfa vrši poseban nadzor upravo zbog ovih transakcija na berzi.
Supružnici Šubić imaju oko 130 hiljada kuna mjesečnih primanja
Šubić je od početka 2017. godine do imenovanja viceguvernerom radio kao docent na Hrvatskom katoličkom univerzitetu. Nosilac je projekta medijske saradnje HNB-a i Hrvatskog katoličkog radija s ciljem podizanja finansijske pismenosti, koji traje i danas. Roman Šubić je viceguvernerom imenovan odlukom sabora u julu 2018. godine.
Prema imovinskoj kartici koju je ažurirao posljednjeg dana januara, Šubić ima mjesečnu neto platu od 40.708,45 kuna te oko 150 hiljada kuna dodatnih prihoda na godišnjem nivou. Njegova supruga sve donedavno radila je u HNB-u i imala platu od 13.725 kuna. Od aprila prošle godine radnica je Evropske centralne banke, a njena neto plata danas iznosi 75.994,34 kune mjesečno.
To znači da porodica Šubić danas ima mjesečne prihode od gotovo 130 hiljada kuna. Kredita porodica Šubić nema, osim leasinga za automobil VW Passat 2.0 iz 2019. godine, za što plaća oko 2.000 kuna mjesečno. Tu je još i štednja od 170 hiljada kuna. Do kuće u zagrebačkom predjelu Gornji Stenjevec došli su prošle godine, kao i do garaže te manjeg voćnjaka. Do imovine su došli gotovinom.
Zanimljiv je način kako su Šubići došli do svoje prve nekretnine, s obzirom na to da u svojoj prvoj imovinskoj kartici iz 2018. godine nisu prijavili nekretnine, kao i da do ove kuće u zagrebačkom Gornjem Stenjevcu nisu došli primitkom od prodaje neke nekretnine koju su imali ranije.
Naime, u istorijskom izvatku iz Zemljišne knjige prvobitno je vidljiv teret Zagrebačke banke za kredit od pet miliona kuna iz decembra 2008. godine. Bivši vlasnici kuće, što su nam potvrdili u kratkom razgovoru, nisu mogli vraćati kredit.
“Ostali smo bez kuće”
Zagrebačka banka 2017. godine prodala je paket loših kredita u vrijednosti od 770 miliona evra, odnosno oko 5.8 milijardi kuna, pod nazivom Taurus 1. Približno dvije trećine na prodaju ponuđenih potraživanja, i to oko 510 miliona evra, odnosilo se na kredite preduzećima, a ostatak su krediti sektoru stanovništva. Među tim kreditima bio je i onaj od pet miliona za kuću u Gornjem Stenjevcu od pet miliona kuna do kojeg je došla agencija za naplatu potraživanja APS Delta S.A.
Ta se agencija u avgustu 2017. godine upisala na kuću s teretom od pet miliona kuna, koliko je iznosio prvobitni dug banci. U aprilu prošle godine, baš u vrijeme dok je gospođa Šubić prelazila na posao u Evropsku centralnu banku, njen suprug viceguverner Šubić s APS Deltom potpisuje cesiju te za nepoznati iznos preuzima dug, a samim time upisuje teret na kuću. U novembru prošle godine upisuje se kao vlasnik kuće.
“Ta priča je iza nas. Imali smo kredit koji nismo mogli vraćati i ostali smo bez kuće. Ne bih ništa tu dodala”, kaže nam bivša vlasnica danas viceguvernerove kuće.
Viceguverner kaže da je kuću vidio u oglasniku
Sam viceguverner kaže da u ovoj prodaji, kao i u činjenici da je došao do kuće zahvaljujući tome da netko nije mogao otplaćivati kredit, nema ništa sporno.
“Do prve informacije o predmetnoj nekretnini došao sam putem internetskog oglasnika. Naime, informacija o prodaji potraživanja društva APS Delta A.S. bila je javno dostupna u internetskom oglasniku za prodaju nekretnina, gdje je bila oglašena prodaja potraživanja putem javne aukcije na Opštinskom građanskom sudu u Zagrebu. S obzirom na to da prodaja na aukciji nije uspjela, putem advokatskog društva uputio sam pismo namjere društvu APS Delta A.S., nakon čega sam s tim društvom 30. marta 2021. sklopio ugovor o ustupu i prenosu potraživanja koje je bilo osigurano predmetnom nekretninom te sam nekretninu stekao kupovinom od prethodnog vlasnika”, stoji u odgovoru koji smo dobili od viceguvernera Šubića.
Kuću kupio za 25 posto vrijednosti?
Viceguverner kaže kako nema namjeru dati odgovor na pitanje koliko ga je na kraju koštala kuća u kojoj danas živi i do koje je došao prošle godine.
“Zbog sadržaja potpisanih ugovora koji sadrže odredbu o povjerljivosti informacija, detalje ugovora, koji uključuju i naknadu za ustup potraživanja, nije moguće učiniti dostupnim trećim stranama. K tome, to nisu podaci koje su – prema članku 11. Zakona o sprečavanju sukoba interesa – dužnosnici obvezni unijeti u imovinsku karticu”, kaže viceguverner, koji je vlastitu kuću procijenio na iznos od 3,5 miliona.
Kako smo istražili, moguće je da je guverner Šubić do kuće došao za dvostruko manji iznos od tog. Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u razdoblju od 2011. do kraja marta prošle godine banke u Hrvatskoj prodale su oko 35 milijardi kuna loših kredita. Prosječna cijena po kojoj su prodavani loši krediti iznosi 25 posto nominalne vrijednosti kredita.
To znači da je vrlo moguće da je kuća iz zagrebačkog Gornjeg Stenjevca prodana za svega milion i po kuna. No to je tek kalkulacija jer ni viceguverner Šubić ni APS Delta ne žele govoriti o iznosima.
S druge strane, sporno je da viceguverner stambeno pitanje rješava putem agencija za naplatu potraživanja.
Nitko ne može pomoći potrošačima protiv agencija
O agencijama za naplatu potraživanja puno se pisalo posljednjih nekoliko dana, u kontekstu toga da ne postoji prava regulacija tih agencija. Agencije za naplatu potraživanja otkupljuju dugove loših kredita i potom ih same naplaćuju. Oni kojima je dug prodan žale se na postupanje tih agencija, no niko im ne može pomoći jer su agencije osnovane kao trgovačka društva, a ne kao kreditne institucije.
Njihov posao ne nadziru ni HNB ni Hanfa. Banke, naglasimo i to, dugove prodaju kako bi poboljšale kreditni portfelj i likvidnost neophodnu za kreditiranje građana. Agencije pak, prema Zakonu o obveznim odnosima i drugim pravnim aktima, dug dalje potražuju. Bilo je više pokušaja da se rad tih agencija reguliše, no bez uspjeha.
Posljednji je bio pokušaj zastupnice Možemo Sandre Benčić krajem januara ove godine. Benčić je u sklopu izglasavanja Zakona o potrošačima tražila da se uvrsti amandman koji bi zaustavio praksu prodaje potrošačkih dugova građana fizičkim osobama ili agencijama bez pristanka dužnika.
“Građane se drži u dužničkom ropstvu decenijama, zove ih se po 15 do 20 puta na dan, maltretira, dolazi pred kuće”, upozorila je Benčić. No bez uspjeha. Amandman nije prošao, a HNB se vadio da čeka direktive iz Evropske unije.
Viceguverner tvrdi da HNB nema veze s agencijama, to nije istina
I sam viceguverner Šubić pokušao nas je uvjeriti kako HNB s tim agencijama zapravo nema veze.
“Temeljem važećih propisa Hrvatska narodna banka nije nadležna za nadzor aukcija u okviru kojih kreditne institucije nastoje prodati loše plasmane, niti nadzire poslovanje agencija za naplatu potraživanja. Samim time, niti Ured za sanaciju kreditnih institucija, za čiju sam koordinaciju zadužen, nema nikakvih nadležnosti u pogledu tih aukcija. Osnovna zadaća Ureda za sanaciju kreditnih institucija u bitnome se sastoji od izrade i ažuriranje sanacijskih planova kreditnih institucija, pri čemu su njegove aktivnosti podijeljene u četiri funkcionalne cjeline: sanacijsko planiranje, izvršenje sanacije, izrada i praćenje regulative te davanje pravne podrške te saradnja i koordinacija rada s ostalim domaćim i stranim institucijama”, napisao je u svom odgovoru viceguverner Šubić.
No to ne može biti istina. Demantuju ga i guverner Vujčić i jedan dokument vezan za prodaju loših potraživanja Zagrebačke banke, među kojima je bila i kuća iz Gornjeg Stenjevca.
Guverner Vujčić: HNB je nadzorno tijelo
Naime, guverner Vujčić u autorizovanom je razgovoru za Novi list koji je objavljen prošle godine i na službenim stranicama HNB-a govorio upravo o tome da potrošači nisu pušteni na milost i nemilost agencija, nego da ipak dijelom postoji regulativa.
“U dijelu kupoprodaja plasmana kreditnih institucija, HNB je nadzorno tijelo za primjenu pojedinih propisa kojima se reguliše takva kupoprodaja, a prilikom koje dužnici prema novom vjerovniku ne smiju doći u nepovoljniji položaj u odnosu na položaj kojeg su imali prema prodavcu kreditnoj instituciji. Same agencije, međutim, trenutno nisu regulisane, a djelimičnu regulisanost tržišta naplate potraživanja je na nivou EU uočila i Evropska komisija te je predložila Direktivu o pružaocima usluga servisiranja kredita i kupcima kredita kojom bi se na razini EU standardizirao regulatorni režim kupoprodaje kredita, dok je u decembru 2020. pri Ministarstvu finansija oformljena radna grupa s ciljem izrade prijedloga zakona kojim bi se regulisala problematika prodaje potraživanja”, stoji u dijelu odgovora guvernera Vujčića.
HNB izdao pozitivno mišljenje za prodaju kredita među kojima je bio i onaj za kuću koju je kupio Šubić
Druga, za viceguvernera Šubića pogubnija i za našu priču bitnija je činjenica da je Taurus 1, paket loših kredita Zagrebačke banke među kojima je bio i onaj od pet miliona kuna za kuću u Gornjem Stenjevcu, prošao provjeru HNB-a i da je HNB izdao pozitivno mišljenje. To je vidljivo i na dokumentu koji se i danas može naći na stranicama Zagrebačke berze.
Riječ je o sklapanju ugovora u prodaji plasmana u kojem stoji da je Zagrebačka banka sklopila ugovor s društvom APS Delta o prodaji potraživanja. “Ugovor je potpisan po ishođenju pozitivnog mišljenja Hrvatske narodne banke o ispunjenju uslova za prodaju materijalno značajnih plasmana”, stoji u tom dokumentu.
Viceguverner Šubić pak tvrdi da poslovi njegovog Ureda za sanaciju kreditnih institucija, a samim time i njegove odgovornosti, nemaju dodirnih tačaka s aktivnostima u pogledu kupoprodaje plasmana između kreditnih institucija i agencija za naplatu potraživanja, kao ni s obvezama kreditnih institucija prema HNB-u koje proizlaze iz važećih propisa kojima je regulisana kupoprodaja plasmana.
“Naime, prema članu 150. Zakona o kreditnim institucijama i Odluci o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija, svaka kreditna institucija dužna je najkasnije u roku od 60 dana prije sklapanja ugovora o kupoprodaji materijalno značajnog ukupnog iznosa plasmana u smislu člana 2. tačke 4. Odluke, pisanim putem obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o ispunjavanju opštih i posebnih uslova propisanih Odlukom te dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci dokumentaciju koja je propisana Odlukom”, stoji u odgovoru viceguvernera Šubića.
Namjerno ili ne, viceguverner Šubić je zaboravio da HNB ipak dostavlja mišljenje, koje je vidljivo na dokumentu koji smo objavili.
Nedugo nakon objave članka stigao je i odgovor APS-a, a vezano za poslovni odnos s viceguvernerom Šubićem.
“Društvo APS Croatia d.o.o. nije ovlašteno komentarisati poslovne odnose sa prijašnjim, postojećim ili potencijalnim klijentima, a sve u skladu sa odredbama Opšte uredbe o zaštiti ličnih podataka kao i činjenici kako navedeni podaci predstavljaju poslovnu tajnu”, stoji u odgovoru kojeg smo dobili od APS-a. Pitali smo ih kako tačno HNB nadzire proces aukcije u kojima banke prodaju portfelje loših potraživanja, a u kojima učestvuje njihova kompanija te jesu li do sada imali problema s HNB-om. Taj dio su preskočili.
index.hr