Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Izabrani da govore, plaćeni da ćute: Šest narodnih poslanika se nikad nije javilo za riječ

    24. Februara 2026. — 14:31

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Ekskluzivno: Definitivno poništen Stanivukovićev tender za rasvjetu od 35 miliona

    13. Februara 2026. — 17:12

    Ekskluzivno: Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik

    10. Februara 2026. — 10:32

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Kozomara za „Nikad u minusu“: Godišnje obavimo 1.500 operacija

    26. Marta 2026. — 19:00

    Agostini: Naši glavni konkurenti su iz Italije i Austrije

    19. Marta 2026. — 19:03

    Mehić za „Nikad u minusu“: Ako nađeš dobru nišu, više se ni sa kim ne takmičiš

    12. Marta 2026. — 19:00

    Fakić za CAPITAL TV: Kriza u mljekarstvu će se dodatno produbiti

    19. Februara 2026. — 19:00

    Kozomara za „Nikad u minusu“: Godišnje obavimo 1.500 operacija

    26. Marta 2026. — 19:00

    Srpska se na Londonskoj berzi zadužila 500 miliona evra

    26. Marta 2026. — 18:32

    Svjetska banka sa 100 miliona evra kreditira 20.000 prosumera u RS

    26. Marta 2026. — 15:42

    Kako se kreću cijene goriva kod nas i u regionu

    26. Marta 2026. — 14:53
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Svjetska banka sa 100 miliona evra kreditira 20.000 prosumera u RS

    26. Marta 2026. — 15:42

    Zbog cijena nafte raste globalni rizik od recesije

    25. Marta 2026. — 16:27

    Petrović: U energetsku tranziciju ne možemo ići individualno

    25. Marta 2026. — 14:36

    Direktor Shella upozorava da bi u aprilu moglo nestati goriva u Evropi

    25. Marta 2026. — 14:05

    IRB troši 760.000 KM na marketing

    26. Marta 2026. — 13:00

    Prosječna plata u februaru 1.649 KM

    25. Marta 2026. — 11:12

    Federacija BiH se zadužila 29,66 miliona KM

    24. Marta 2026. — 16:47

    Stanovi u BiH neće pojeftiniti ni tokom ove godine

    24. Marta 2026. — 12:14

    Stanovi u BiH neće pojeftiniti ni tokom ove godine

    24. Marta 2026. — 12:14

    Zlato u tranziciji: Tržište pogrešno čita signal

    22. Marta 2026. — 10:00

    BiH zbog neulaska u SEPA gubi 100 miliona KM godišnje

    22. Februara 2026. — 11:56

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Stanovi u BiH neće pojeftiniti ni tokom ove godine

    24. Marta 2026. — 12:14

    Jedemo li lažno svježe meso?

    23. Marta 2026. — 09:20

    Njemačka prati da li trgovci neosnovano dižu cijene

    22. Marta 2026. — 13:00

    Šta ako trgovci ne poštuju ograničenje marži?

    22. Marta 2026. — 10:30

    U Rusiji prodaja aranžmana za Dubai opala za 95 odsto

    24. Marta 2026. — 09:23

    Švajcarska uvodi novi namet: Prolazak više nije besplatan

    22. Marta 2026. — 12:33

    Turizam u regionu za sada bez uticaja geopolitičkih potresa

    21. Marta 2026. — 10:03

    Turizam u regionu za sada bez uticaja geopolitičkih potresa, slično se očekuje i sa Crnom Gorom

    20. Marta 2026. — 13:17

    Svjetska banka sa 100 miliona evra kreditira 20.000 prosumera u RS

    26. Marta 2026. — 15:42

    Zbog cijena nafte raste globalni rizik od recesije

    25. Marta 2026. — 16:27

    Petrović: U energetsku tranziciju ne možemo ići individualno

    25. Marta 2026. — 14:36

    Direktor Shella upozorava da bi u aprilu moglo nestati goriva u Evropi

    25. Marta 2026. — 14:05
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Koji su modeli automobila bili najsigurniji u 2025. godini

    25. Marta 2026. — 12:21

    Bik prodat za 143.000 evra

    24. Marta 2026. — 10:11

    Cijene stanova u BiH na rekordnom nivou

    24. Marta 2026. — 08:33

    Zbog rata sve više “letova za nigdje”

    19. Marta 2026. — 12:20

    Zlato i srebro u slobodnom padu zbog krize

    26. Marta 2026. — 09:05

    Zbog cijena nafte raste globalni rizik od recesije

    25. Marta 2026. — 16:27

    EU u trgovini sa Australijom ostvarila suficit od 26,7 milijardi evra

    25. Marta 2026. — 15:27

    Najjeftinija destinacija za odmor, grad u Maroku

    23. Marta 2026. — 09:00
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Veselin Petković: Nastavljamo ulagati u razvoj lokalnih sredina

Veselin Petković: Nastavljamo ulagati u razvoj lokalnih sredina

adminadmin2. Novembra 2009. — 07:2516 komentara6 minuta čitanja

grawe-veselinBANJALUKA, Osiguravajuće društvo “Grawe” Banja Luka svim budućim klijentima, od danas, nudi nove, povoljnije programe životnog osiguranja. Poboljšane tarife, koje za istu premiju znače veću osiguranu sumu, učiniće da programi ove osiguravajuće kuće budu najatraktivniji, ne samo u BiH, već i u okruženju, kaže direktor “Grawe” osiguranja, Veselin Petković.
– Prema novom programu, osigurane sume su, u prosjeku, veće za deset odsto, nego ranije. Prvi smo ponudili te novine i sigurno je da će naši budući osiguranici biti zadovoljni – kaže Petković.

 

 

 Među prvima ste kupili i obveznice Grada Banja Luka i opštine Laktaši, a prije nekoliko dana uložili ste dva miliona KM u obveznice opštine Bijeljina. Na čemu se zasniva vaša politika?

PETKOVIĆ:Kupovinom oko 18 odsto od 11 miliona KM vrijedne emisije obveznica opštine Bijeljina, Grawe Banja Luka je do sada u tržište RS uložilo više od deset miliona KM. Tačno je i da smo ulagali u obveznice drugih gradova i opština, i to Grada Banje Luke, 350.000 KM, opštine Gradiška 900.000 KM, opštine Laktaši milion i po KM, te oko pet i po miliona KM u obveznice RS po osnovu izmirenja stare devizne štednje. Na taj način smo još jednom pokazali da nastavljamo dosljedno provoditi politiku investiranja u razvoj lokalnih sredina u kojima je i prikupljena premija od osiguranja. Zakon nam dozvoljava da ulažemo i u druga tržišta, ali naša politika jeste da se novac ne iznosi iz zemlje u kojoj poslujemo.
Građani ovih opština koji su osigurani kod nas sada su još sigurniji, jer znaju da smo mi ta sredstva vratili u njihovu lokalnu zajednicu.

 
 Planirate li i u narednom periodu nastaviti sa sličnim ulaganjima?

PETKOVIĆ: Mi smo spremni i dalje ulagati u obveznice, ali nažalost nema dovoljno toga materijala.
Tek na svakih nekoliko mjeseci se po jedna opština odluči na emitovanje hartija od vrijednosti. Opština Trebinje je još prije godinu i po dana najavila izdavanje obveznica, ali još uvijek se ništa po tom pitanju nije promijenilo. To je jedna razvijena i interesantna opština i sigurno je da ćemo učestvovati u kupovini njihovih hartija od vrijednosti. Takođe, smatram da bi se mnogi infrastrukturni objekti mogli finansirati na ovaj način. Moguće je izdavanje obveznica i državnih kompanija. Kada bi država emitovala između 20 i 30 odsto tih obveznica, po kamatnoj stopi od šest odsto, mi bismo bili prvi kupci. Naš plan jeste nastaviti s ulaganjima u obveznice i time podržati razvoj tržišta kapitala i lokalnih zajednica.

 
Kakvi su rezultati poslovanja Grave osiguranja, nakon devet mjeseci ove godine?

PETKOVIĆ: Sa fakturisanom premijom od 5,4 miliona KM, za devet mjeseci ove godine, Grave osiguranje je ostvarilo rast od 14,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Do kraja godine očekujemo rast premije za najmanje deset odsto. Dobit na pola godine je iznosila 592.000 KM, a do kraja godine očekujemo da premaši cifru od milion maraka. Prošle godine premija je bila oko sedam miliona KM, što je bio rast od 42 odsto. Uspeh je samim tim veći jer se bavimo, gotovo isključivo, životnim osiguranjem koje spada u kategoriju dobrovoljnih osiguranja, a posebno uzimajući u obzir trenutnu ekonomsku krizu i s tim u vezi, veliki pad životnog standarda građana.

 
Kako se ekonomska kriza odrazila na vaše poslovanje i kako se borite s njenim posljedicama?

PETKOVIĆ: Kriza najviše utiče na životno osiguranje i odrazila se na način da premija nije velika kao prethodnih godina. Takođe, teže se prodaju novi ugovori. Jedan dio naših klijenata je ostao bez posla, nekima je smanjena plata. Neizvjesnost vlada svuda i u skladu s tim naši klijenti predikaju ugovore ili smanjuju premiju. Ali takva situacija je svuda u okruženju. U hijerarhiji potreba životno osiguranje je na posljednjem mjestu. Ali, mi imamo jednu strategiju prodaje koja podrazumijeva veće marketinške napore i rad sa zastupnicima. Shodno tome, smanjili smo raskide ugovora, pa smo u prvih devet mjeseci ove godine, u odnosu na isti period prošle godine povećali premiju za 14,9 odsto. Uz sve teškoće, za devet mjeseci ove godine, tržišta osiguranja u RS su rasla za jedan odsto, a mi smo porasli za čak 15 odsto.
Uspjeli smo da amortizujemo efekte krize, ali moja procjena jeste da će posljedice tek doći.

 
 Da li ste zainteresovani za osnivanje penzionih fondova?

PETKOVIĆ: Penzioni fondovi na ovom tržištu predstavljaju velika očekivanja. Mi nećemo ulaziti u tu priču, jer radimo slične stvari sa životnim osiguranjem. U penzionom fondu štedite novac, koji nakon nekog perioda dobijate. Slično je i kod životnog osiguranja, s tim da, kada se desi smrtni slučaj, mi znatno više isplaćujemo novca porodici. Penzioni fondovi treba da obezbijede veći prinos, ali kod nas je trenutno takva situacija, da su ti fondovi znatno izgubili na vrijednosti. Naša osnovna vodilja jeste sigurnost.
Ako moramo birati između manjeg prinosa i veće sigurnosti i većeg prinosa i rizičnijeg ulaganja, uvijek ćemo odabrati manji prinos i veću sigurnost. Postoji mišljenje da će životna osiguranja i penzioni fondovi biti konkurencija na tržištu, što nije tačno. Ljudi mogu uzeti i jedno i drugo.

 

 

 Ko su vaši najčešći klijenti i koliko ih imate u Republici Srpskoj?

PETKOVIĆ: Mi imamo oko devet hiljada klijenata u RS, što je zavidna brojka. Naši klijenti su srednje dobi, sa sigurnim primanjima i razvijenoj svijesti da se mora štedjeti. U posljednje vrijeme, dolazi nam sve više mladih ljudi. Samo u prošloj godini smo imali 35 odsto rast portfelja.

 

 

Konkurencija je zdrava
Na tržištu osiguranja u Republici Srpskoj vlada zdrava konkurencija. Trenutno je na ovom prostoru nekoliko osiguravajućih kuća iz FBiH. To je dobro za tržište, jer se poredimo jedni s drugima i poboljšavamo svoje poslovanje, pravimo uštede. Konkurencija vas uvijek tjera da radite bolje.

 
Tradicija koja se njeguje
Grawe osiguranje Banja Luka jedino je osiguravajuće društvo, sa sjedištem u RS, koje se bavi isključivo životnim osiguranjem. Poznati su kao jedan od najvećih investitora u opštinske i državne obveznice u RS. Planiraju uvođenje i drugih vidova osiguranja, kao što su osiguranje imovine, te riziko osiguranje. U stoodstotnom su vlasništvu austrijskog osiguravajućeg društva “Grazer vehzelzajtige ferziherung”, sa tradicijom od 178 godina, čija su polja stručnosti osiguranje, finansijske usluge i nekretnine. Kćerke firme Grawe u RS i FBiH najpoznatije su po životnom osiguranju čije premije iz godine u godinu rastu.
Grawe je među prvim osiguravajućim kompanijama, poslije rata došao na ovo područje i počeo da investira, posebno u nekretnine. U BiH trenutno imaju izgrađenih 6.500 kvadratnih metara poslovnog prostora. Fokus

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba


Ne propustite važne priče i informacije koje vrijede! Prijavite se na Capital Newsletter

Molim provjerite vaš email kako bi potvrdili pretplatu.

vazno
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakPotrebna veća saradnja kontrolnih organa
Sljedeći članak Željezničari ipak u štrajku od danas

Povezani članci

Capital teme 04 minute čitanja

Kozomara za „Nikad u minusu“: Godišnje obavimo 1.500 operacija

Capital teme 02 minute čitanja

Srpska se na Londonskoj berzi zadužila 500 miliona evra

16 komentara

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

  1. Tvoji 2. Novembra 2009. 11:49

    Štadrugo nego da ti kažemo, bravo naš Petkoviću.
    Hvala Bogu neka nas ima svuda ti si predstavnik jdne mlade generacije sa ovih prostora i SRETAN TI RAD I VELIKI USPJEH.

    Odgovori
  2. zivojin 2. Novembra 2009. 15:25

    Ovaj covjek zna sta radi.IRB je danas kupila ostatak Bijeljine

    Odgovori
  3. mitar 2. Novembra 2009. 22:49

    Ma ne zna se taj hljeba najesti,kakav on i IRB, da mu žena ne radi u Agenciji za osiguranje ne bi on sad tu sjedio.

    Odgovori
  4. mile 2. Novembra 2009. 23:01

    najžalosnije je što i školu nema a on da odlučuje o ulaganjima takve korporacije nebudite smiješni. Treba ga pitati koliko je Grawe oštetilo RS iznošenjem para iz zemlje sumnjivim kanalima

    Odgovori
  5. sanja 2. Novembra 2009. 23:12

    Kako je moguće da se nađe posao bez veze kad je čitava porodica infiltrirana u taj sistem. Šta ta onda agencija za osiguranje radi, nemogu da vjerujem da je uopšte dozvoljeno takvo nešto i zar to nije sukob interesa

    Odgovori
  6. mitar 2. Novembra 2009. 23:24

    Moja Sanja naravno da nije dozvoljeno,ali to je pitanje za nadležne organe, ali vjerovatno neko njihov i tamo radi pa im dojavljuje i tako ukrug. Treba ga pitati koliko je štetnih događaja isplatio i koliko vodi kroz papire a koliko ispod tezge. Nije njega džaba švabo izabrao, srednjoškolac a žena mu radi u Agenciji pa i ja bih ga izabrao

    Odgovori
  7. Tihi 3. Novembra 2009. 08:45

    Na kojoj funkciji mu je zena u Agenciji za osiguranje?

    Odgovori
  8. Tvoji 3. Novembra 2009. 09:42

    itre,Mile,Sanja!
    Iako Vas ne poznajem, ali iz samih vasih komentara vidise da ste covjeku ljubomorni na njegov uspjeh odnosno kompaniju kojom on rukvodi.
    Ne bih njega Austrijanac držao ni dana, da on ne donosi profit.
    I sve dok bude donosio profit držaće ga. Zato ne lupetajte.
    Mi Srbi smo ljubomorni na svakoga ko je uspješan.
    ČESTITAMO TI PETKOVIĆU I OPRAVDAJ SVOJ ZAVIČAJ.

    Odgovori
  9. Tvoji 3. Novembra 2009. 09:49

    Mitre!
    Imaš pogrešne podatke o biografiji ovog Petkovića.
    Mogu ti reći da je jedan mladi čovjek iz plejade ljudi sa sela.
    Njega sigurno niko nije gurao kroz politiku.
    Nije tačno da je srednjoškolac, prije 10 godina završio fakultet i onda ne lupetaj o nesposobnosti tog čovjeka.
    DA je i jedan štetni dogadjaj isplatio kako Mitre misliš, Švabo bi njega davno smijenio.
    Nema Švabo milosti ni prema rodjenom djetetu, a kamoli jednom čovjeku iz istočnog dijela Republike Srpske.
    Njemu samo treba čestitati da je dogurao do te funkcije pored tolikog ”kadra” iz zapadnog dijela Republike Srpske, a možda si i ti trebao biti jedan odtih ”kadrova”.
    Ako si jedan od onih koji se ne mješaju u svoj posao, ne mješaj se bar ovom čovjeku i ne lupetaj.

    Odgovori
  10. zoso 3. Novembra 2009. 10:58

    “Divno” je vidjeti da svi uzimaju slobodu da raspravljaju o ličnosti gdina Petkovića i njegovim karakteristikama i porijeklu a ne o suštini članka; da li kupovina obveznica opštine Bijeljina i Banjaluke, Gradiške, Laktaša ispravan poslovan potez jedne osiguravajuće kuće. To bi još imalo smisla, a ovakav nivo diskusije je ispod svakog nivoa. Ja samo znam da nikada ne bi uložio svoju ušteđevinu u obveznice navedenih emitenata i da ne bi volio da to neko (osiguravač) radi u moje ime. Ko garantuje da će opštine biti u stanju da izvršavaju svoje obaveze po izdanim obveznicama? Koji je smisao da je većinski kupac svih obveznica IRB, mogli su im dati kredit i bez sve procedure oko emisije obveznica.

    Odgovori
  11. lemi 3. Novembra 2009. 11:04

    zoso, komentar ti je na mjestu. ja lično bih sigurno radije uplaćivao osiguranje koje ulaže svoj novac daleko odavde. što dalje.

    Odgovori
  12. Akcionar 3. Novembra 2009. 12:02

    Smisao emitovanja obveznica je pružanje mogućnosti široj investicionoj javnosti da, u skladu sa svojim mogućnostima, ima i alternativni način plasmana štednje pored držanja depozita u banci. S obzirom da se državne i municipalne obveznice u pravilu smatraju vrlo sigurnim ulaganjima, otuda i njihovo kupovanje od strane osiguravajućih društava koji imaju vrlo striktna pravila investiranja. Lično mislim da su, osim Banjaluke, većina budžeta “tanki” i da su podložni velikim oscilacijama u izvršenju (vidjeli smo šta kriza napravi opštinskim budžetima) da bi se kupovanje obveznica za izgradnju npr. sportske dvorane smatralo sigurnim ulaganjem. Tim prije što su kamatne stope malo ili nimalo veće od bankarske na oročenu štednju.
    Šta se može desiti ako opštine ne budu u stanju redovno servisirati prispjele obaveze po dužničkim HOV? Vjerovatno će se zadužiti kod države, da bi toj istoj državi isplatili, jer je IRB najveći kupac. Sipanje iz šupljeg u prazno. Nova zaduživanja da bi se isplatile stare obaveze dovode opštine u još teži položaj, pa se obveznice sa dospijećem na 5 ili 7 godina nikako ne mogu smatrati vrlo sigurnim. Bar ne u svim opštinama. Niko nije spomenuo ni procentualno učešće vrijednosti emisije u godišnjem budžetu emitenta. Veće učešće povećava rizik neisplate…
    U cijeloj priči dotični gospodin Petković igra po unaprijed utvrđenim pravilima i nema veliki manevarski prostor, pa time nije ni nešto specijalno dobro uradio, niti nešto loše.

    Odgovori
  13. Boro 3. Novembra 2009. 20:47

    Mislim da jedini Akcionar pravilno tumači situaciju i iznosi realnu situaciju.U situaciji kada imamo ovakvo tržište HOV gospodin Petković je izabrao manje zlo da bih plasirao sredstva a slažem se da je ulaganje u opštine(izuzev Banja Luke)krajnje upitno.Sve emisije obaveznica opština se izdaju da bih se riješio neki od infrastrukturni problema lokalne zajednice a priznaćete da to nije oplodnja kapitala nego vreća bez dna!

    Odgovori
  14. zoso 3. Novembra 2009. 22:44

    Mogu samo da dodam kada sam se pitao koji je smisao ulaganja u obveznice, imao sam na umu sto i akcionar, da je to presipanje iz supljeg u prazno u situaciji kakva je kod nas tj. da drzava-enttet kupuje od lokalne samouprave.
    Licno volio bi da svi emitenti uredno izvrse svoje obaveze i da se u ovom poslovnom miljeu svi drze dogovorenog/potpisanog.
    Sto se tice BL ako se dobro sjecam obveznicama se finansira i most preko Vrbasa kod toplane. Rok za zavrsetak je probijen vec 2 puta a angazovana je neka firma iz Sirokog kojima sve smeta i kisa i susa
    Pa ti sada takvima daj svoje pare. Pod takvima mislim na grad koji se prema dostupnim informacijma ne ponasa kao dobar gospodar.
    Usput drago mi je da su se kometari vratil na sustinu, a ne o gdnu Petkovicu

    Odgovori
  15. Akcionar 4. Novembra 2009. 11:55

    Jedna od stvari koja svim dugoročnim HOV dodatno povećava rizik je i nedostatak valutne klauzule. Ako uzimate kredit u banci on je obavezno indeksiran najčešće u EUR da bi se banka štitila od valutnog rizika. Taj mehanizam zaštite nemaju investitori koji kupuju obveznice. Iako smo mi zakonski sistemom valutnog odbora vezani fiksno za EUR, KM je trenutno precijenjena sa tendencijom daljeg rasta precijenjenosti, što destimuliše izvoz, a pojeftinjuje uvoz čime naša privreda kroz deficit PB sve dublje tone.
    Niko nam ne garantuje da Centralna banka neće jednog dana paritet EUR-KM promijeniti na recimo 2,50 KM za 1 EUR čime bi sva zarada na investiranju u dugoročne HOV praktično bila istopljena.

    Odgovori
  16. čiča 4. Novembra 2009. 13:14

    Sve emisije obveznica opština su imale valutnu klauzulu

    Odgovori
Ostavi komentar Otkaži

Ne propustite važne priče i informacije koje vrijede! Prijavite se na Capital Newsletter

Molim provjerite vaš email kako bi potvrdili pretplatu.

NE PROPUSTITE
Capital teme

Kozomara za „Nikad u minusu“: Godišnje obavimo 1.500 operacija

26. Marta 2026. — 19:0004 minute čitanja

Danas ne znam, ali znam da je specijalizacija iz oftalmologije ranije bila stvar veza i „štela“, među kojima sam bio i ja – to nije nikakva tajna.

Srpska se na Londonskoj berzi zadužila 500 miliona evra

26. Marta 2026. — 18:32

Svjetska banka sa 100 miliona evra kreditira 20.000 prosumera u RS

26. Marta 2026. — 15:42

Kako se kreću cijene goriva kod nas i u regionu

26. Marta 2026. — 14:53

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.