BEOGRAD, Tekstilna industrija u Srbiji ima veliki potencijal, ali je suočena sa mnogobrojnim problemima. Među glavnim su slaba prodaja i nelojalna konkurencija jeftine robe sa Istoka, povećani troškovi poslovanja, problemi naplate, nestabilnog kursa i sivog tržišta.
Sve ovo utiče da proizvodnja postaje sve nerentabilnija jer je tekstila industrija, inače, nisko akumulativna i predviđeno je da uvijek ima subvencije, rekao je direktor modne kuće “Mona” Đorđe Momirović.
Momirović smatra da je rješenje problema u povećanju tražnje domaćih proizvoda i smanjenju troškova proizvodnje.
Na pitanje kako ocjenjuje najavljeni dolazak u Srbiju svjetskih brendova poput Benetona, Momirović je rekao da oni neće posebno ugroziti domaće tržište jer već prodaju robu u ovoj zemlji.
“Naše tržište je potpuno otvoreno, bez zaštite domaćih robnih marki tako da još nas malo posluje”, kazao je Momirović
Po Momiroviću nije dobra klima ni za dolazak stranih proizvođače tekstila i pored svih državnih subvencija koje su “malo veće nego što je potrebno.”
“Teško je poslovati svuda u svijetu, ne samo kod nas, u jednoj grani koja je nisko akumulativna i gdje je jeziva konkurencija, a plate radnika male”, ocijenio je Momirović.
Momirović je kazao da modna kuća “Mona” oko 30 odsto svoje proizvodnje izvozi na tržišta Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Bjelorusije.
Savjetnik direktora modne kuće “Sent Džorž” (St. George) Risto Čalija istakao je, da zbog pretjerano liberazivanog uvoza roba, “domaći proizvođači ispaštaju”.
“Imamo problema i sa monopolima. Danas, svi dobri tržni centri prave najveći promet, oni nam određuju pod kojim uslovima ćemo prodavati”, naveo je Čalija.
Prema Čaliji, skoro da je prepolovljen broj zaposlenih u odjevnoj industriji dok se dobar dio nalazi u “sivoj zoni”.
“Prije pet godina smo imali oko 50.000 ljudi koji su se bavili odjevnom industrijom, sada je to oko 30.000, a sigurno ima par hiljada koji se nalaze u sivoj zoni”, ukazao je Čalija.
“U mom proizvodu je prije deset godina radna snaga učestvovala sa 10 odsto, danas učestvuje sa 30 odsto, i pored toga mi je radnik polugladan. Moraju se tražiti kvalitetnija rješenja”, upozorio je Čalija.
Direktor modne kuće “Ivković” Miloš Ivković ukazao je da dosta kompanija od 2000. nije moglo da se prilagodi novim uslovima na trzistu, potpunoj liberalizaciji i čak nekontrolisanom uvozu.
“To je dovelo do drastičnog pada proizvodnje i smanjenja broja zaposlenih u tekstilnoj industriji. Poražavajuća je činjenica da se u Novom Pazaru danas proizvodi deset puta manje farmerki nego prije deset godina”, istakao je Ivković.
Ivković je naveo da njegova modna kuća izvozi više od 90 odsto ukupne proizvodnje i to najviše na tržište Njemacke, zatim Holandije, Švajcarske, Austrije, Belgije, Norveške.
Kompanija je proteklih nekoliko godina posvećena zauzimanju pozicija na tržištima izvan Srbije, što je uticalo da je proizvodnja u porastu, ukazao je on.
Ivković je pozdravio dolazak velikih svjetskih prizvođaca u Srbiju.
“Nadam se da će to poslati jasnu poruku ljudima koji donose odluke o industrijskom razvoju u Srbiji, da više pažnje bude posvećeno razvoju tekstilne industrije, jer bi to mogao biti veliki generator novih radnih mjesta”, poručio je Ivković.
Sekretar Udruženja Privredne komore Srbije (PKS) za tekstil, kožu, odjeću i obuću Vesna Vasiljević kazala je da domaća tekstilna industrija ima veliki potencijal i da se srpski dizajn i kvalitet poštuje i cijeni u Evropskoj uniji.
Budućnost investiranja je u dokapitalizaciji srpskih kompanija i zajedničkim ulaganjima domaćih i stranih investitora, dodala je ona.
U tekstilnu industriju u Srbiji do sada je uloženo oko dvije milijarde dolara stranih investicija, podsjetila je Vasiljević.
Vasiljević smatra da država treba da se okrene domaćim potencijalima i subvencioniše preduzetnike u Srbiji.
Zvaničnica PKS je podsjetila da je u 2010. tekstilna industrija izvezla proizvode za 800 miliona dolara i da bi ta cifra bila daleko veća da 2010. nisu poništene privatizacije četiri velike tekstilne fabrike – “Prvi maj” Pirot, “Nitex” Niš, “Javor” Ivanjica i “Rudnik” Gornji Milanovac. Tanjug