BEOGRAD, Digitalna ekonomija je sektor koji ima veliki potencijal i koji generiše milione novih radnih mjesta, rečeno je juče u Privednoj komori Srbije u dijalogu sa privrednicima “Imate riječ-budite dio rješenja“.
Istaknuto je da je izvoz kompanija koje se bave informaciono komunikacionim tehnologijama iznosio je prošle godine 225 miliona evra i da bi njihov potecijal trebalo efikasnije iskoristiti za brži razvoj konkurentnosti kako države, tako i malih i srednjih preduzeća.
Ocjenjeno je da je otvaranje Poglavlja 10 u evropskim integracijama, koje se odnosi na informatičko društvo i medije, dobar znak za Srbiju, i da samo od građana zavisi kako će iskoristiti pružene mogućnosti.
Predočeno je da tek jednu trećinu srpskog IT tržišta zauzima softver, što ukazuje da privreda i državna uprava ne koriste nove tehnologije u mjeri u kojoj to čine članice EU.
Zato je potebno povećati nivo produktivnosti IT tehnologija, što se može postići adekvatnim zakonodavnim okvirom koji će omogućiti lakši uvoz uređaja za istraživanje i razvoj, pojednostaviti procedure uvoza komponenti, uz stvaranje uslova da se više koriste domaća softverska rješenja.
Rečeno je i da treba školovati veći broj kadrova i da stručnjaci treba da se profilišu prema potrebama poslodavaca, uz praćenje svjetskih trendova i dostignuća.
Predsjednik Upravnog odbora RATELA Jovan Radunović saglasio se da se promjeni zakonski okvir u vezi sa sertifikatima, što su podržali i predstavnici Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, navodeći da je u bliskoj budućnosti, odnosno u procesu evropskih integracija dobra prilika za promjenu postojeće normativne regulative. Predstavnici resornog ministarstva najavili su novi projekat u vezi sa stvaranjem jedinstvene državne institucije, koja bi u prvoj fazi garantovala imlementaciju jedinstvene mreže, a potom zaokruživanje kompletne infrastrukture.
Baza za ovaj projekat već postoji u vidu 5.000 kilometara optičkih kablova. Novo državno preduzeće koordiniraće povezivanje velikih državnih sistema, kao što su EPS, željeznica i carina, a potom i sudstvo, školstvo, zdravstvo i lokalne saouprave. Čitav proces trebalo bi da bude završen za tri godine, uz ulaganja od oko 30 miliona evra. Tanjug