BANJALUKA – Troškovi koje klijenti plaćaju bankama u BiH mogli bi uskoro da poskupe, ali i da bude uvedena negativna naknada na sredstva koja kompanije drže na poslovnim računima, saznaje portal CAPITAL.
Naime, kako smo objavili Centralna banka BiH izmjenila je odluku kojom se propisuju veće naknade na iznos rezervi koje komercijalne banke imaju.
Bankari smatraju da je Centralna banka to trebala definisati još krajem prošle godine kako bi banke te troškove planirale u svojim budžetima. S obzirom da troškove nisu planirali, izvjesno je da će dio obaveza preliti na klijente.
Prema saznanjima CAPITAL-a veliki broj banaka u BiH je počeo da uvodi negativnu naknadu na sredstva na poslovnim računima bankama (KM i u stranoj valuti) uglavnom za iznose preko 500.000 KM do jedan milion. Ta naknada koju će pojedini klijenti plaćati bankama da bi mogli držati sredstva i poslovati preko računa iznosi 0,5 do 0,6 odsto godišnje.
Takvu naknadu su banke u Evropskoj uniji uvele i ranije, odnosno već od uvođenja negativne kamatne stope Evropske centralne banke (ECB) na prekonoćne depozite banaka.
Smisao negativne kamate je da podstakne investicije, odnosno da banke ne zarađuju na oročavanju kod ECB, već da se vrši kreditiranje i investiranje u hartije od vrijednosti, a sve u svrhu privrednog rasta i razvoja.
Navedenom najnovijom Odlukom Centralna banka BiH je propisala naknadu na obaveznu rezervu po osnovu osnovice za obračun obavezne rezerve u stranim valutama i u domaćoj valuti sa valutnom klauzulom, pored postojeće naknade na višak iznad obavezne rezerve.
U Centralnoj banci BiH su za CAPITAL rekli da će troškovi za bankarski sektor u ovoj godini zavisiti od nivoa osnovice za obračun obavezne rezerve.
„Troškovi naknade su ekvivalentni troškovima koje Centralna banka plaća na svoje investicije u inostranstvu na relevantnim finansijskim tržištima evro zone, odnosno naknada po novoj Odluci iznosi -60 baznih poena, odnosno troškovima koje bi banke i same platile da navedena sredstva plasiraju na tim tržištima. Navedeni troškovi za bankarski sektor u 2021. godini će zavisiti od nivoa osnovice za obračun obavezne rezerve u stranim valutama i u domaćoj valuti sa valutnom klauzulom kod komercijalnih banaka“, istakli su u Centralnoj banci.
Banke su u prethodnoj godini plaćale isključivo naknadu na višak iznad obavezne rezerve jednaku depozitnoj stopi Evropske centralne banke u visni od -50 baznih poena. U 2020. godini banke su po osnovu navedene naknade imale troškove u iznosu od 13,8 miliona KM.
Povodom stava banaka da je navedena odluka donesena kasno, te da nisu u svojim budžetima planirali troškove koje će morati da plate u ovoj godini, u Centralnoj banci BiH kažu da je široj javnosti, pa i bankama, od oktobra 2019. godine dostupan dokument sa detaljnim obrazloženjem predloženog okvira obavezne rezerve i potencijalnim efektima mjera pripremljen od strane MMF-a.
„Odluke Centralne banke vezano za instrument obavezne rezerve, konkretnije politiku naknade, zasnovane su na odgovarajućim internim analizama i procjenama i predstavljaju isključivu nadležnost CBBiH“, odgovaraju iz Centralne banke BiH.
Bankarski sektor u BiH na računu rezerve pri Centralnoj banci BiH, prema podacima iz aprila ove godine, držao je 5,92 milijarde KM. Od tog iznosa stanje računa obavezne rezerve je 2,77 milijarde KM – to je minimalnan iznos koji su banke u obavezi držati u Centralnoj banci BiH. Banke na računu rezerve drže u prosjeku iznad ovog iznosa 3,15 milijardi KM.
Obzirom da trenutno stanje depozita, odnosno osnovice za obračun obavezne rezerve, koja nije u BAM iznosi 42% (10,95 milijardi KM), naknada koju će banke biti u obavezi plaćati dodatno Centralnoj banci će godišnje iznositi oko 6,57 miliona KM.
Prvo što su banke počele razmatrati kao odgovor na povećanje troškova je naplaćivanje naknade klijentima za sredstva koja drže kod njih.
Takođe, pošto velikom broju klijenata neće biti moguće uvesti ovu naknadu, npr. zbog ranije ugovorenih uslova, banke će razmatrati poskupljenje drugih usluga koje pružaju klijentima.
Zato je logičan odgovor da će doći do poskupljenja usluga banaka i to:
– kroz uvođenje naknada na držanje sredstava na računima iznad određenog iznosa (od 0,5-0,6%)
– povećanje aktivnih kamatnih stopa privredi i stanovništvu
– smanjenje pasivnih kamatnih stopa na oročene depozite privredi i stanovništvu
– povećanje naknada u obavljanju platnog prometa
– povećanje ostalih naknada
CAPITAL: Svjetlana Šurlan
3 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Radim u inostranstvu, račun imam u BiH. Počeli naplaćivati 1% provizije kad karticom kupuješ hranu i drugu robu. Zbogom banko uskoro, prvom prilikom kad dođem gasim račun.
A ja zatvorio sve račune u BiH i otvorio jedan u Njemačkoj, u banci koja ne naplaćuje mjesečno držanje računa, ni mobilno bankarstvo, ni karticu, jer imaju više paketa, počevši od besplatnog, koji ima osnovni paket usluga, u kome ne naplaćuju nikakvo mjesečno održavanje, preko paketa uz mjesečnu pretplatu, koji ima više pogodnosti, pa sve do još skupljeg paketa, u kom pružaju još neke usluge, a u sva 3 paketa, pružaju ostale usluge, kao i kod drugih banaka, tako da, mogu se kontrolisati troškovi, da ne uđem u minus, koji je skuplji i od kredita, kada povučem sve pare sa tekućeg računa, dok kod nas, nijedna banka ne nudi račun, bez mjesečne naknade, a kamoli paket računa bez mjesečne naknade. Doduše, imaju i kod nas, neke banke, koje nude račun ili paket, bez naknade, ali samo za neke klijente, poput studenata i lica sa biroa, a niko nema račun ili paket bez naknade, za npr. ulagače u investicijske instrumente, koji drže mjesecima i godinama, poziciju na berzi, kao i za druge klijente, koji nisu na birou ili studenti (poput npr. frilensera).
Banke kod nas hoće i štednju da naplaćuju, kao držanje zlata, a sa druge strane, mnoge od istih, nemaju brokerske usluge, niti svoje fondove, niti svoje coine, niti asset management, niti bilo koji drugi instrument ili način ulaganja, dok one banke, koje imaju nešto od ovoga, naknade im nisu, u pravcu niskih naknada, što bi podstaklo češće korištenje usluga, dok u inostranstvu, neki brokeri čak nude trgovanje besplatno, kako bi privukli što više kapitala, pošto imaju druge usluge, koje naplaćuju, dok u nas je bankarstvo očigledno tako skrojeno, da biće samo još nepovoljnije za korištenje, kao da već to odavno nije. Čak sam našao jednu banku u Lihtenštajnu, koja ima niže naknade, od mnogih banaka kod nas. Naše bankarstvo je spoj švajcarskog, ali samo po skupoći i bankarstva neke treće zemlje, po ponudi opcija za ulaganje, tako da nije ni čudo, zašto je štednja kod nas jako izražena, iako su kamate sada takve, da štednja se ne isplati, već je čak i trošak. Sa druge strane, u Švajcarskoj se udružili banka Pošte Švajcarske (Post Finance) i privatna Swissquote banka i osnovale neobanku, u kojoj nude tekući i štedni račun bez naknade, uz povoljne naknade za trgovanje kriptovalutama i akcijama, kao dodatnu opciju, dok kod nas, jedino što je blisko novom trendu jeste međunarodni račun kod Eurobrokera, s tim da je to samo broker, koji je skup, a i da bi se trgovalo stranim akcijama, potrebno je otvaranje računa u inostranstvu, dok domaća berza je skoro pa propala, tako da popularizacija investicijskog bankarstva, dovešće do popularizacije međunarodnog investicijskog bankarstva, što će dovesti do porasta broja otvaranja računa u inostranstvu, što je smrt za domaće bankarstvo, a naročito za domaće banke u domaćem vlasništvu. Kako god, za naše banke je najbolje da ništa ne mijenjaju, osim da nemaju mjesečne naknade za štedne račune i da povećaju kamate na štednju, kako bi bili atraktivni za strance, koji bježe od razmjene bankarskih informacija u EU i drugim razvijenim zemljama, među zemljama, pošto domaće bankarstvo, za domaćeg čovjeka je sada skupo, kao nekad (a i sad) krediti.
jes ti cudan. a od cega ce se finansirat plata ljubavnica iz marketinga ljudski resursa