BEOGRAD, Rast cijena hrane u Srbiji mogao bi se ublažiti povećanjem poljoprivredne proizvodnje, ocijenili su agroekonomisti.
Oni navode da bi država to trebalo da pomogne i povećanjem svote novca za agrar sa sadašnjih 2,6 na 10 procenata ukupnog budžeta.
Saradnik u Centru za naučno-istraživački rad Privredne komore Srbije Vojislav Stanković rekao je da je hrana i dalje dominantna komponenta u inflaciji.
On je podsjetio da je rast cijena osnovnih životnih namirnica u Srbiji u prva tri mjeseca ove godine bio 3,2 odsto, dok je stopa pada poljoprivredne proizvodnje 2010. godine iznosila 1,5 procenata.
“Kreatori ekonomske politike imaju zbog toga uzak prostor da svojim mjerama bilo šta značajnije urade u kratkom roku, ali većom poljoprivrednom proizvodnjom i njenim restrukturiranjem, problemi bi mogli da se prevladaju na duže staze”, kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, treba se zalagati da stočarstvo dobije prioritet, kao osnova poljoprivrede preko koje se zatvara ciklus biljne proizvodnje.
“U Srbiji postoji psihološka odbojnost prema poljoprivredi, a država ne bi trebalo da se stidi te grane, koja je jedna od nekoliko koja donosi devizni priliv i ostvaruje suficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni”, rekao je on.
Stanković je ocijenio da bi, uz dobru agrarnu politiku, izvoz hrane iz Srbije u narednih 10 godina mogao da se poveća za gotovo pet puta, na 10 milijardi dolara.
I direktor Instituta za ekonomiku poljoprivrede Drago Cvijanović smatra da bi već ove godine, rebalansom budžeta, agrar trebalo da dobije više sredstava, prije svega za podršku stočarstvu i proizvodnji i preradi voća. Cvijanović takođe smatra da rast cijena hrane nije samo rezultat domaće poljoprivredne proizvodnje, već šireg poremećaja na svjetskom tržištu, usljed porasta potražnje, ali i klimatskih promjena.
“Treba napraviti bilanse potreba osnovnih životnih namirnica kao što su hljeb, brašno, mlijeko, meso, jaja, šećer i ulje, koje bi obezbjedile prehrambenu sigurnost zemlje, a višak, kao i svu ostalu proizvodnju uz pomoć države usmjeriti na izvoz”, rekao je on.
Direktor Žita Srbije Vukosav Saković ne slaže se ocijenom guvernera Narodne banke Srbije Dejana Šoškića da su cijene poljoprivrednih proizvoda generator inflacije. “Cijene hrane su povećane, ali to nije jedini razlog inflacije, jer su porasle i cijene goriva, električne energije, komunalnih usluga”, kazao je on.
Saković je naveo da se obradive površine u svijetu uglavnom više ne mogu povećavati, a postojeće su već maksimalno iskorišćene i donose prinose koji ne mogu značajnije porasti, dok potražnja za hranom i dalje raste zbog povećanja broja stanovnika svijeta. “To ukazuje da jeftine hrane neće biti, odnosno, da će, uz manje oscilacije, na duži rok cijena hrane u svijetu rasti”, rekao je on.
On je kazao da ni domaće tržište ne može izbjeći zbivanja u svijetu, ali je potvrdio da Srbija može ublažiti poskupljenja samo povećanjem poljoprivredne proizvodnje. Beta