BANJALUKA – Građani Republike Srpske koji su u procesu privatizacije svoje vaučere uložili u investicione fondove nakon mnogo godina imaju priliku da od njih imaju kakvu takvu korist.
To im je omogućeno kroz zakonske izmjene i nedavno završen proces otvaranja fondova.
Naime, oni su do sada kao ulagači u fondove svoje udjele mogli prodavati samo po tržišnoj vrijednosti koja je često bila duplo manja od knjigovodstvene a koju su fondovi po novom zakonu dužni isplaćivati.
Prema podacima Komisije za hartije od vrijednosti (HOV) RS preko 830.000 građana je svojih 28 miliona vaučera uložilo u 13 investicionih fondova koji su zatim sa njima učestvovali u procesu privatizacije preduzeća.
Međutim, društva za upravljanje investicionim fondovima nisu pokazala zainteresovanost za pokretanje preduzeća u kojima su fondovi imali suvlasništvo jer su se zadovoljavali provizijom za upravljanje koja se kretala do 3,5 odsto vrijednosti ukupnog potrfelja akcija sa kojima se raspolaže koja je kod pojedinih fondova vrijedila i preko 100 miliona KM.
Prodaja u bescijenje
Kako se dividenda nije isplaćivala građanima, ili preciznije ulagačima je kapital ostao “zarobljen” u fondovima a sve što su mogli je da svoje udjele prodaju u bescjenje.
Tako je na primjer neto vrijednost imovine bila 15 KM po udjelu a na tržištu se trgovalo po 6 KM.
Najčešće se dešavalo da su vlasnici društava za upravljanje kupovali akcije fondova i tako postajali najveći akcionari.
Branko Kecman, direktor “Advantis Brokera”, kaže za CAPITAL kako su društva za upravljanje fondovima čitavo vrijeme razmišljala samo o sebi umjesto da ulagačima naprave zaradu.
“Ulagač ne zavisi više od toga da li neko hoće da kupi njegove udjele. Sada ih može prodati svaki dan po neto vrijednosti fonda koji mu u roku od pet radnih dana mora isplatiti novac”, kaže on.
Prema njegovim riječima kod otvorenih fondova je dobro to da svoj ulog možete povući onda kada uvidite da fond ne pravi rezultate, što ranije nije bio slučaj.
Prema njegovoj ocjeni izmjene Zakona o investicionim fondovima su se pokazale korisnim.
“Da zakon nije izglasan cijene bi ostale iste jer nije bilo razloga da neko kupuje udjele jer nije znao šta će sa njima”, zaključio je Kecman.
Problem sa likvidnošću
Nova pravila na tržištu otvorila su i pitanje likvidnosti fondova zbog odliva novca.
Saša Stevanović, doktor ekonomskih nauka kaže da od kvaliteta portfelja i spremnosti ulagača da mu pokloni povjerenje zavisi da li će on opstati.
“Realnost nestanka fonda zavisi od broja ulagača koji ce željeti da povuku svoje udjele i spremnosti fonda da tim zahtjevima odgovori. Manji fondovi sa manjim brojem ulagača i fondovi sa većom koncentracijom vlasnika imaju veću šansu da budu pod pritiskom likvidnosti. Ukoliko se tim pritiscima ne odgovori postoji značajna šansa da budućnost takvih fondova bude ugrožena”, kazao je Stevanović za CAPITAL.
U Komisiji za HOV su nam rekli kako je cilj izmjene zakona bio da se omogući bolji status ulagača u investicione fondove koji sada ima mogućnost povlačenja uloga po fer vrijednosti
U Republici Srpskoj trenutno postoji 18 investicionih fondova od kojih je devet akcijskih, šest mješovitih a dva novčana.
CAPITAL: Dejan Tovilović
15 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
E moj Dejane. Ovo je napravljeno da se opljačkaju i ovako bjedni ljudi. Ovo nikako nije dobro, ruše se cijene akcija a time i vrednota fondova . To se moglo rješiti na drugi način, smanjiti proviziju, tražiti isplatu dividende,urediti ali ne… ide se na ovo da se unište fondovi, veliki igrači koji su bliski društvu za upravljanje uzece novac iz fondova a 700.000 gradjana RS će dobiti šipak. Ostace im bezvredne akcije koje ništa ne vrede i ne mogu se prodati, ali to je kad imamo nesposobne i podmitljive ekonomiste koji gledaju samo svoj interes , gradjane vauceriste ovce i treba nam to. Vidiš da se iz ovih fondova svakodnevno povlače i smanjuju udjeli.
Sad je dzaba.
Za nezadovoljnog akcionara. Problem je u samim zakonima i provodjenju zakona. Zakonom je propisano 3.5% provizije od vrijednosti fonda. To u sustini znaci da onaj ko upravlja fondom za 28 godina bukvalno kao proviziju dobije cjelokupnu vrijednost fonda. Ako bi fond zadrzao svoju vrijednost sama vrijednost bi se topila za taj procenat (3,5%) svake godine. Prema tome onaj ko upravlja fondom samo po osnovu te provizije moze svake godine da postepeno preuzima fond. Uz sve to, posto ne postoji obaveza isplacivanja dividendi, onaj ko upravlja ima odrijesene ruke. Drzava je trebala da ogranici procenat provizije ali da ga veze za profit a ne za vrijednost.
Ovako 3.5% ide bez obzira na poslovanje fonda. Time se bukvalno fondovi pretvaraju u plijen onih koji ne znaju da prave profit nego samo da izvlace korist.
Ovde niko nikad nije odgovarao za nesavjesno poslovanje a na prste jedne ruke se mogu prebrojati firme koje isplacuju dividende. Slika je jasna.
Činjenica jeste da je vrijednost udjela u OIF porasla u odnosu na vrijednost vaučera/akcija u PIF/ZIF. Ali to je samo nuspojava otvaranja fondova.
Cijela priča sa fondovima je napravljena da bi se legalno opljačkala imovina. Odlično se sjećam kako je bila agresivna kampanja da se vaučeri ulažu u fondove umjesto u preduzeća, jer “u fondovima rade stručnjaci koji će bolje upravljati imovinom…”.
Čak i promjena zakona i otvaranje fondova nije urađena da bi mali akcionari dobili veću vrijednost za svoje akcije, nego da bi veliki akcionari izvukli svoje uloge iz fondova, a koje nikad ne bi uspjeli prodati na berzi jer jednostavno nemaju kome prodati. Dakle, privatizacija i zakoni su napravljeni prema interesima “velikih” igrača.
Ko je uspio da prepozna na vrijeme cijelu “igranku” i imao nešto slobodnog novca na raspolaganju, mogao je trgovanjem na berzi napraviti solidnu zaradu.
Sadašnja DUIF samo mogu da se nadaju da će što više malih akcionara ostati u fondu i da neće tražiti otkup, jer bi u protivnom fondovi vrlo brzo mogli u stečaj, a i u toj situaciji će samo mali akcionari ostati kratkih rukava.
Inače, zahtjevi za otkup se mogu podnositi svaki dan tek nakon isteka dvije godine od otvaranja fonda. Do sada su to samo OPTP, FTRP i MMSP, a oni su već delistirani sa berze. To znači da je jedini način da neki “vaučerista” iz npr. Vlasenice dobije novac za svoje udjele, da fondu u BL dostavi popunjen zahtjev za otkup, uz ovjernu kopiju lične karte (2 KM) i kartice bankovnog računa, kao i potvrdu o vlasništvu iz Centralnog registra u BL (košta 10 KM). Nekome ko ima 20 udjela je veći trošak podnošenja zahtjeva za otkup nego vrijednost udjela…
Kao bivsi dionicar nekoliko ZIF zadovoljan sam.Ne mislim prodati udjele.Zakon je dobar i nije se tu desilo nista od predvidjanja drustava za upravljanje koja su najavljivala opstu apokalipsu…Od mene pohvale.Provizija se uvijek i naplacuje na vrijednost imovine,znam jer sam ulagao dosta na drugim trzistima (zivim u Sloveniji),i to je normalna praksa.
U RS NVI raste a cijena na trzistu su realne i realno govore o fondovima.Dionicari mogu dobiti oko dva puta vise nego ranije.Za sada dobri pokazatelji.
Nijedan fond se nije ugasio a pogotovo otisao u “stecaj”.Fondovi mogu bolje ali to zavisi od drustava, za sada imaju olaksice u visokoj izlaznoj naknadi (20%) a poslije cemo vidjeti.Sve u svemu postoji velika prilika za trziste HoV RS samo treba jos dosta raditi na tome.
Pozdrav ,mene zanimaju vaučeri koji sam ulozio i Ceptr fond ,moguli se prodati po kojoj vrednosti ,sta vi predlazete vas savjet .Hvala
kako se mogu provjeriti vauceri ulozeni u Telekom Banja Luka,a sada M Tel Banja Luka.
I kolike su te neto cijene ili fondovi otkupljiju po cijenama koje diktiraju na berzi
Mene zanimaju vaučeri koje sam uložila u VB fond, kako mogu saznati gdje se nalaze i u kojoj je fazi to. Mogu li se prodati, po kojoj vrijednosti, molim za odgovor pozdrav
Postoji li fond Invest Nova? TU smo uložili vaučere i nikada nismo provjeravli gdje su i šta je sa njima?
Postovanje..zanima me, za koliko mogu prodati vaucere koje sam ulozila u Banjalucku banku a sad Unikrediit?
Šta je sa mojim vaučerima koje sam uložio u cepter fond
Nazovite Kristal Invest na 051 320 230 ili otiđite u ul. Milana Rakića 1, Banja Luka i sve će vam objasniti
Poštovani,imam 20 vaučera PRVP R A.Pitanje,kako provjeriti vrihednost istih i sta mi je najbolje činiti. Muž i kćerka također imaju pio20. Hvala
20 vaučera uloženih u Privrednik incest a.d.Banja luka,koliko je to akcija.