ZAGREB, Vanjski dug Hrvatske sljedeće godine dostići će 45,5 milijardi evra, a svaki stanovnik Hrvatske biće zadužen prema inostranstvu sa po deset hiljada evra – najavljuju ekonomisti.
Dug će dostići ukupnu vrijednost robe i usluga koji se tokom godine proizvedu u hrvatskoj privredi, što bi moglo dodatno da oteža život državi, građanima i poslodavcima.
“Nakon pada bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj i stagnacije u sljedećoj godini, vanjski dug će nam u 2010. dostići nivo od 100 odsto BDP-a. Naravno da nam to neće poboljšati kreditni rejting” – upozorio je na konferenciji “Dan velikih planova” Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke.
On je upozorio da Hrvatskoj u 2010. na naplatu dolazi deset milijardi evra glavnice i kamata na kredite koje je uzimala proteklih godina.
Taj će dug trebati refinansirati, a kada se tome pridoda i potreba finansiranja budžetskog manjka, Hrvatska bi se u sljedećoj godini mogla suočiti sa potrebom zaduženja od čak 13 milijardi evra.
Mediji prenose da će tako velike potrebe za zaduženjem teško biti moguće ako državi padne kreditni rejting, jer o ocjeni rejting-agencija zavise i uslovi zaduženja.
“Takav porast vanjskog duga je očekivan, a generisaće ga prvenstveno država i državne firme. Istovremeno, može se očekivati pad udjela privatnih firmi i banaka u ukupnom vanjskom dugu zemlje” – ocjenjuje Zdeslav Šantić, makroekonomist “Splitske banke”.
Prema njegovim prognozma, Hrvatska će ovu godinu završiti sa vanjskim dugom od 42,2 milijarde evra, dok će sljedeće godine dostići 45,5 milijardi.
To znači da će, statistički gledano, svaki građanim Hrvatske inostranstvu dugovati oko 10.000 evra.
Ante Babić, nezavisni ekonomista, ne strahuje da će rast ino-duga na 100 odsto BDP-a dovesti do pada rejtinga i otežanih uslova novog zaduživanja.
Najave guvernera Rohatinskog nisu ga iznenadile. Takav nivo duga, kaže Babić, ne razlikuje se bitno od sadašnjeg, koja prelazi 90 odsto BDP-a.
Još mračniji pogled na hrvatsku ekonomsku stvarnost ima Vladimir Gligorov, analitičar Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije. Pad BDP-a u Hrvatskoj u ovoj godini iznosiće šest odsto, a ako se tome doda i gubitak potencijalne proizvodnje, stvarni pad privrednih aktivnosti u Hrvatskoj iznosiće i do 10 odsto.
Ti gubici, smatra Gligorov, nisu privremeni, nego trajni, jer Hrvatska ne može računati da će u doglednoj budućnosti ostvarivati visoke stope rasta kojima bi nadvladala posljedice krize.
U sljedećoj godini, smatra on, privredni rast u Hrvatskoj kretaće se oko nula odsto, a sve što će se događati, već sada je manje-više predodređeno, ističe Gligorov. Srna