Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Srpska vraća Rufiju 41 milion KM za zemljište na Jahorini

    30. Oktobra 2025. — 18:20

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Nakon pisanja CAPITALA Dodik traži povlačenje suludog zakona

    25. Decembra 2025. — 20:55

    Vraćene registarske tablice uništava kako ko hoće

    25. Decembra 2025. — 15:51

    Od sljedeće godine ni na krmokolj bez doprinosa

    25. Decembra 2025. — 12:18

    Tužilaštvo dvije i po godine istražuje sumnjive nabavke OC „Jahorina“  

    25. Decembra 2025. — 11:55
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Rusi pregovaraju sa mađarskim MOL-om o prodaji NIS-a

    25. Decembra 2025. — 15:29

    Kako bi američki gas stizao u BiH i Banjaluku: Ovo su detalji

    25. Decembra 2025. — 13:39

    OFAK produžio rok NIS-u

    25. Decembra 2025. — 07:41

    RiTE Gacko ide u trodnevni zastoj

    24. Decembra 2025. — 16:00

    ERS dokapitalizovao RiTE „Ugljevik“ zbog duga prema Slovencima

    24. Decembra 2025. — 12:42

    BiH dobija nove novčanice

    24. Decembra 2025. — 09:56

    Vlada uvodi novi parafiskalni namet privrednicima

    22. Decembra 2025. — 13:21

    Prosječna novembarska plata 1.563 KM

    22. Decembra 2025. — 12:01

    Na Banjalučkoj berzi promet veći od miliona maraka

    16. Decembra 2025. — 16:30

    Vlada se na berzi zadužila 66 miliona KM, iduće sedmice planira još 20

    15. Decembra 2025. — 15:16

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Na dobošu akcije u 53 preduzeća iz Srpske

    30. Novembra 2025. — 08:02

    Pojeftinilo gorivo u Republici Srpskoj

    15. Decembra 2025. — 14:23

    Prosječna plata ne pokriva ni pola potrošačke korpe

    15. Decembra 2025. — 12:11

    Hoće li kafa pojeftiniti

    10. Decembra 2025. — 10:05

    Srdić: Građani nasjeli na marketinške trikove trgovaca

    6. Decembra 2025. — 14:31

    Znate li koji je grad najskuplji turistički centar na svijetu

    20. Decembra 2025. — 16:44

    Ryanair širi mrežu u Hrvatskoj, smanjuje letove u regionu

    18. Decembra 2025. — 11:53

    Koliko turističkih vaučera je iskorišteno u Republici Srpskoj, kad nas očekuju novi

    15. Decembra 2025. — 08:58

    Šulić: Očekuje se rekordna zimska sezona

    12. Decembra 2025. — 08:36

    Rusi pregovaraju sa mađarskim MOL-om o prodaji NIS-a

    25. Decembra 2025. — 15:29

    Kako bi američki gas stizao u BiH i Banjaluku: Ovo su detalji

    25. Decembra 2025. — 13:39

    OFAK produžio rok NIS-u

    25. Decembra 2025. — 07:41

    RiTE Gacko ide u trodnevni zastoj

    24. Decembra 2025. — 16:00
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Singapur i dalje ima najmoćniji pasoš

    24. Decembra 2025. — 10:45

    U Estoniji će robot određivati poreske dugove

    22. Decembra 2025. — 12:40

    Hoće li Mercator ostati bez svog čuvenog logotipa?

    22. Decembra 2025. — 09:35

    Na 50 metara ispod morskog dna niče megatunel s kružnim tokovima

    21. Decembra 2025. — 16:10

    Dolar u padu: Očekuje ga najgora godina od 2017.

    25. Decembra 2025. — 09:45

    Zašto cijene bakra rastu?

    25. Decembra 2025. — 08:59

    Američka ekonomija porasla najjače u dvije godine

    24. Decembra 2025. — 11:27

    “Gasprom” smanjuje investicije za 5,6 milijardi evra

    24. Decembra 2025. — 09:04
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Valutni rat – posljedica ili uzrok

Valutni rat – posljedica ili uzrok

adminadmin26. Augusta 2013. — 05:22Nema komentara5 minuta čitanja

VALUTNI RATBEOGRAD,Valutni rat počeo je 1929. godine u vrijeme krize kada je američka vlada ukinula zlatni standard kako bi finansirala javne radove i povećala zaposlenost.

Na isti način postupile su i evropske države, posebno ratnim reparacijama opterećena Njemačka koja je zbog pretjeranog štampanja novca upala u stanje hiperinflacije.

Do nove pojave valutnog rata došlo je 2008. godine, početkom globalne ekonomske krize, kada su Sjedinjene Države počele opet štampati velike količine dolara kako bi kupovinom drugih valuta spustile vrijednost dolara i tako povećale svoj izvoz i smanjile nezaposlenost.

Na isti način odgovorila je Velika Britanija i Kina dok je evrozona izbjegla ulazak u ovakav finansijski sukob. To je u evrozoni izazvalo prenošenje krize s bankarskog sektora na čitave države, naročito periferne, koje su svoje proizvode prodavale na dolarskom tržištu, gdje su im proizvodi zbog rasta vrijednosti evra postali nekonkurentni.

Valutni rat
Kurs nacionalne valute prema drugim valutama formira se na osnovu tržišnih mehanizama. Osim učesnika na tržištu koji trguju valutama na kurs utiče i Centralna banka koja planira dinamiku kursa nacionalne valute i izjednačava kolebanja, kupujući i prodavajući valutu u slučaju lokalnih promjena kursa, izazvanih tekućim promjenama.

Države pribjegavaju valutnom ratu kako bi popravile trgovinski bilans. Centralna banka ruši kurs nacionalne valute u odnosu na neku drugu konkretnu ili u odnosu na sve odjednom izbacivanjem jeftinog novca i faktički se dešava devalvacija nacionalne valute.

usljed pojeftinjenja nacionalne valute, roba postaje jeftinija za izvoz – koji raste. Istovremeno, strana roba poskupljuje i na taj način se smanjuje uvoz.

U cilju zaštite svoje konkurentnosti, tada i druge države postupaju na isti način, te pokretači valutnog rata moraju ponoviti postupak, što dovodi do prevelike količine novca na tržištu, odnosno inflacije koja smanjuje produktivnost i standard, usljed čega mogu nastati socijalni nemiri, koji opet dovode do smanjenja konkurentnosti.

Čim inflacija značajnije poraste, štediše povlače štednju u nacionalnoj valuti i kupuju devize što dovodi do još veće devalvacije i naglog ubrzanja inflacije, posebno u ekonomski slabijim državama.

Snažne države negativne efekte valutnog rata pokušavaju izbjeći istovremenim povlačenjem više raznih poteza koji imaju za cilj povećanje konkurentnosti.

Politički slabe države, u strahu od socijalnih nemira izbjegavaju smanjenje državnih troškova i racionalizaciju državne uprave, te se radije odlučuju na štampanje novca i inflacijsko sniženje realnog dohotka stanovništva.

Druga krajnost koja se javlja u državama kod kojih je preveliki uticaj banaka, uvoznika i štediša na politiku je potpuno izbjegavanje valutnog rata u sukobu sa drugim državama, što dovodi do apresijacije domaće valute i slabljenja konkurentnosti domaće proizvodnje.

Svjetska trgovinska pravila zabranjuju državama da podstiču svoj izvoz i ograničavaju uvoz putem manipulacije deviznim kursom. Međutim, broj država koje su pribjegle ovome nije mali: od onih razvijenih (Japan i Švajcarska), industrijalizovanih (Singapur, Tajvan) , rastućih azijskih privreda (Kina, Tajland i Malezija) do zemalja izvoznika nafte (Rusija, Norveška i Saudisjka Arabija).

Savremeni valutni sistem

Savremeni valutni sistem zasnovan je na principu slobodne konverzije valuta i na stalnom klebanju kursa. Ranije na međunarodnom deviznom tržištu vladale su SAD. Za vrijeme važenja Breton-vudskog sporazuma od 1944. do 1978. godine američki dolar, pored zlata, bio jedan od zidova svjetskog monetarnog porijetka. Cijena dolara je bila strogo vezana za zlato. Sada je zlatni standard zvanično ukinut. Formalno na tržištu vlada ravnopravnost.

Brentonvudski sporazum

Brentonvudski sporazumBrentonvudski sporazum je međunarodni sporazum postignut na konferenciji predstavnika 44 zemlje održanoj sredinom 1944. u Breton Vudsu (u američkoj državi Nju Hempšir), o rješavanju poslijeratnih monetarnih i finansijskih problema, pa je kao takav i do danas ostao kao temelj međudržavnih odnosa u toj sferi.

Međunarodni monetarni sistem koji je ustaljen Bretonvudskim sporazumom naziva se zlatno-devizni standard (zbog važenja zlata i deviza kao rezervi). Imajući u vidu važnost SAD i dolara u ovom periodu, ovaj sistem se može nazvati zlatno-dolarski sistem. Naime, dolar je važio za zvaničnu valutu u kojoj su se čuvale rezerve i imao je veliku ulogu u međunarodnom platnom prometu. SAD su imale najveće rezerve zlata, a za dolar se moglo kupiti apsolutno sve.

SAD su se periodu od 1950. do 1957. SAD se suočavale sa problemom mđunarodne likvidnosti, deficit platnog bilansa je rastao, a zalihe zlata su se topile. Smanjuje se glad za dolarom, opada povjerenje u njega, a Centralna banka svoja potraživanja konverutuju u zlato.

Godine 1962. Američka centralana banka FED – stvara fondove u valutama zapadnoevropskih zemalja. Ta sredstva se koriste za otkup dolarskih potraživanja od stranaca i da bi se smanjio odliv zlata. Peduzete su još neke mjere koje su smanjile odliv deviza ali nisu ga i otklonile. Konstantni porast međunarodne trgovine i obim usluga i proizvoda zahtijevali su vijeća devizna sredstva (nestašica sredstava međunarodnog plaćanja).

Rješenje se nije moglo tražiti u deflaciji jer ona nije odgovarala SAD. Poljuljano povjerenje u dolar i neadekvatan mehanizam povećanja međunarodne likvidnosti nametali su potrebu reformisanja međunarodnog monetarnog sistema.

U periodu 1968—1973. uvedena je dvojna cijena zlata za zvanične transakcije ostala je stara cijena zlata, a za privatne transakcije cijena se slobodno formirala na tržištu.

Godine 1967. na sastanku u Rio de Žaneiru usvojen je Prvi Amandman na Statut IMF-a. Odlučeno je da se u okviru fonda formira nov vid sredstava za međunarodna plaćanja, tzv. specijalna prava vučenja – SPV – papirno zlato.    Gdje investirati

brentonvudski sporazum devalvacija savremeni valutni sistem valutni rat
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakVelike kompanije traže diskretnost
Sljedeći članak Stižu novi kontrolori srpskih finansija

Povezani članci

Capital teme 22 minute čitanja

Nakon pisanja CAPITALA Dodik traži povlačenje suludog zakona

Capital teme 02 minute čitanja

Vraćene registarske tablice uništava kako ko hoće

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Nakon pisanja CAPITALA Dodik traži povlačenje suludog zakona

25. Decembra 2025. — 20:5522 minute čitanja

Milorad Dodik zatražio je od vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske Ane Trišić Babić da ne potpisuje ukaz o proglašenju Zakona

Vraćene registarske tablice uništava kako ko hoće

25. Decembra 2025. — 15:51

Od sljedeće godine ni na krmokolj bez doprinosa

25. Decembra 2025. — 12:18

Tužilaštvo dvije i po godine istražuje sumnjive nabavke OC „Jahorina“  

25. Decembra 2025. — 11:55

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.