Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Ekskluzivno: Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik

    10. Februara 2026. — 10:32

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Litvinjenko za CAPITAL: Aura kozmetika na tržištima 17 zemalja

    5. Februara 2026. — 19:01

    Nikad u minusu: Kako je firma „Živko i Sinovi“ od pijace stigla do Kine

    29. Januara 2026. — 19:09

    Pantović za CAPITAL TV: Od sna do imperije od 500 zaposlenih

    23. Januara 2026. — 14:02

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Berbić: Primanja vozača i do 4.000 KM, problem nesigurnost

    11. Februara 2026. — 19:45

    Vještaci mjesecima čekaju naknade od sudova

    11. Februara 2026. — 16:49

    Imovina „Koksare“ ide na doboš, stotine radnika na biro

    11. Februara 2026. — 16:27

    Brčko zbog Rafija Gregorijana mijenja zakon

    11. Februara 2026. — 14:36
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Balkan Solar Summit 2026: Energetska tranzicija u praksi

    10. Februara 2026. — 13:59

    Ostvaruje li MOL kupovinom NIS-a potpunu kontrolu nad tržištem nafte u BiH?

    10. Februara 2026. — 12:32

    Bajatović: Ugovor o ruskom gasu vjerovatno će biti produžen za još šest mjeseci

    10. Februara 2026. — 10:48

    Sarajevo-gas odbacio ponudu turske kompanije, za gasovod od milijardu maraka

    9. Februara 2026. — 11:23

    Građani u bankama drže skoro 20 milijardi KM

    11. Februara 2026. — 08:03

    Za članstvo u SEPA neophodne izmjene zakona

    10. Februara 2026. — 15:54

    Vlada Srpske po Beču tražila kreditore za zaduženje od 500 miliona evra

    9. Februara 2026. — 15:18

    Promet na Banjalučkoj berzi preko 99.000 KM

    9. Februara 2026. — 15:15

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Hladni januar povećao potražnju za peletom, cijena ostaje 690 KM

    8. Februara 2026. — 15:30

    Cijene u Crnoj Gori rastu skoro duplo više nego u EU

    8. Februara 2026. — 10:40

    Globalne cijene hrane pale za 0,4 odsto u januaru

    7. Februara 2026. — 12:15

    Zašto su opali uvoz i izvoz

    5. Februara 2026. — 09:48

    Nijemci na ljetnjem odmoru trošili 130 evra dnevno

    8. Februara 2026. — 13:50

    Raskid s tradicijom u Saudijskoj Arabiji: Dodatno se olakšava prodaja alkohola strancima

    7. Februara 2026. — 15:20

    Jedanaest aviokompanija uvodi „wet lease“ na EX-YU linijama

    5. Februara 2026. — 14:17

    Nastavak projekta turističkih vaučera u Republici Srpskoj

    4. Februara 2026. — 07:41

    Imovina „Koksare“ ide na doboš, stotine radnika na biro

    11. Februara 2026. — 16:27

    Sve slabiji otkup mlijeka u BiH, farme se zatvaraju

    11. Februara 2026. — 09:02

    Balkan Solar Summit 2026: Energetska tranzicija u praksi

    10. Februara 2026. — 13:59

    Ostvaruje li MOL kupovinom NIS-a potpunu kontrolu nad tržištem nafte u BiH?

    10. Februara 2026. — 12:32
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Materijalna vrijednost zlatnih olimpijskih medalja 2.300 dolara

    8. Februara 2026. — 09:00

    Hrvatska pronašla rješenje za prazne stanove

    7. Februara 2026. — 13:00

    Kupcima bitcoina greškom poklonjeno 44 milijarde dolara

    7. Februara 2026. — 10:45

    Mnogi žele naočari koje je nosio Makron

    5. Februara 2026. — 15:46

    Mašinovođe u Španiji u trodnevnom štrajku

    9. Februara 2026. — 09:41

    Indijske rafinerije izbjegavaju kupovinu ruske nafte

    9. Februara 2026. — 08:03

    „Filip Moris“ prognozira veći profit

    7. Februara 2026. — 09:03

    Bitkoin naglo pada, a posljedice se osjete

    6. Februara 2026. — 13:15
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Valutni rat – posljedica ili uzrok

Valutni rat – posljedica ili uzrok

adminadmin26. Augusta 2013. — 05:22Nema komentara5 minuta čitanja

VALUTNI RATBEOGRAD,Valutni rat počeo je 1929. godine u vrijeme krize kada je američka vlada ukinula zlatni standard kako bi finansirala javne radove i povećala zaposlenost.

Na isti način postupile su i evropske države, posebno ratnim reparacijama opterećena Njemačka koja je zbog pretjeranog štampanja novca upala u stanje hiperinflacije.

Do nove pojave valutnog rata došlo je 2008. godine, početkom globalne ekonomske krize, kada su Sjedinjene Države počele opet štampati velike količine dolara kako bi kupovinom drugih valuta spustile vrijednost dolara i tako povećale svoj izvoz i smanjile nezaposlenost.

Na isti način odgovorila je Velika Britanija i Kina dok je evrozona izbjegla ulazak u ovakav finansijski sukob. To je u evrozoni izazvalo prenošenje krize s bankarskog sektora na čitave države, naročito periferne, koje su svoje proizvode prodavale na dolarskom tržištu, gdje su im proizvodi zbog rasta vrijednosti evra postali nekonkurentni.

Valutni rat
Kurs nacionalne valute prema drugim valutama formira se na osnovu tržišnih mehanizama. Osim učesnika na tržištu koji trguju valutama na kurs utiče i Centralna banka koja planira dinamiku kursa nacionalne valute i izjednačava kolebanja, kupujući i prodavajući valutu u slučaju lokalnih promjena kursa, izazvanih tekućim promjenama.

Države pribjegavaju valutnom ratu kako bi popravile trgovinski bilans. Centralna banka ruši kurs nacionalne valute u odnosu na neku drugu konkretnu ili u odnosu na sve odjednom izbacivanjem jeftinog novca i faktički se dešava devalvacija nacionalne valute.

usljed pojeftinjenja nacionalne valute, roba postaje jeftinija za izvoz – koji raste. Istovremeno, strana roba poskupljuje i na taj način se smanjuje uvoz.

U cilju zaštite svoje konkurentnosti, tada i druge države postupaju na isti način, te pokretači valutnog rata moraju ponoviti postupak, što dovodi do prevelike količine novca na tržištu, odnosno inflacije koja smanjuje produktivnost i standard, usljed čega mogu nastati socijalni nemiri, koji opet dovode do smanjenja konkurentnosti.

Čim inflacija značajnije poraste, štediše povlače štednju u nacionalnoj valuti i kupuju devize što dovodi do još veće devalvacije i naglog ubrzanja inflacije, posebno u ekonomski slabijim državama.

Snažne države negativne efekte valutnog rata pokušavaju izbjeći istovremenim povlačenjem više raznih poteza koji imaju za cilj povećanje konkurentnosti.

Politički slabe države, u strahu od socijalnih nemira izbjegavaju smanjenje državnih troškova i racionalizaciju državne uprave, te se radije odlučuju na štampanje novca i inflacijsko sniženje realnog dohotka stanovništva.

Druga krajnost koja se javlja u državama kod kojih je preveliki uticaj banaka, uvoznika i štediša na politiku je potpuno izbjegavanje valutnog rata u sukobu sa drugim državama, što dovodi do apresijacije domaće valute i slabljenja konkurentnosti domaće proizvodnje.

Svjetska trgovinska pravila zabranjuju državama da podstiču svoj izvoz i ograničavaju uvoz putem manipulacije deviznim kursom. Međutim, broj država koje su pribjegle ovome nije mali: od onih razvijenih (Japan i Švajcarska), industrijalizovanih (Singapur, Tajvan) , rastućih azijskih privreda (Kina, Tajland i Malezija) do zemalja izvoznika nafte (Rusija, Norveška i Saudisjka Arabija).

Savremeni valutni sistem

Savremeni valutni sistem zasnovan je na principu slobodne konverzije valuta i na stalnom klebanju kursa. Ranije na međunarodnom deviznom tržištu vladale su SAD. Za vrijeme važenja Breton-vudskog sporazuma od 1944. do 1978. godine američki dolar, pored zlata, bio jedan od zidova svjetskog monetarnog porijetka. Cijena dolara je bila strogo vezana za zlato. Sada je zlatni standard zvanično ukinut. Formalno na tržištu vlada ravnopravnost.

Brentonvudski sporazum

Brentonvudski sporazumBrentonvudski sporazum je međunarodni sporazum postignut na konferenciji predstavnika 44 zemlje održanoj sredinom 1944. u Breton Vudsu (u američkoj državi Nju Hempšir), o rješavanju poslijeratnih monetarnih i finansijskih problema, pa je kao takav i do danas ostao kao temelj međudržavnih odnosa u toj sferi.

Međunarodni monetarni sistem koji je ustaljen Bretonvudskim sporazumom naziva se zlatno-devizni standard (zbog važenja zlata i deviza kao rezervi). Imajući u vidu važnost SAD i dolara u ovom periodu, ovaj sistem se može nazvati zlatno-dolarski sistem. Naime, dolar je važio za zvaničnu valutu u kojoj su se čuvale rezerve i imao je veliku ulogu u međunarodnom platnom prometu. SAD su imale najveće rezerve zlata, a za dolar se moglo kupiti apsolutno sve.

SAD su se periodu od 1950. do 1957. SAD se suočavale sa problemom mđunarodne likvidnosti, deficit platnog bilansa je rastao, a zalihe zlata su se topile. Smanjuje se glad za dolarom, opada povjerenje u njega, a Centralna banka svoja potraživanja konverutuju u zlato.

Godine 1962. Američka centralana banka FED – stvara fondove u valutama zapadnoevropskih zemalja. Ta sredstva se koriste za otkup dolarskih potraživanja od stranaca i da bi se smanjio odliv zlata. Peduzete su još neke mjere koje su smanjile odliv deviza ali nisu ga i otklonile. Konstantni porast međunarodne trgovine i obim usluga i proizvoda zahtijevali su vijeća devizna sredstva (nestašica sredstava međunarodnog plaćanja).

Rješenje se nije moglo tražiti u deflaciji jer ona nije odgovarala SAD. Poljuljano povjerenje u dolar i neadekvatan mehanizam povećanja međunarodne likvidnosti nametali su potrebu reformisanja međunarodnog monetarnog sistema.

U periodu 1968—1973. uvedena je dvojna cijena zlata za zvanične transakcije ostala je stara cijena zlata, a za privatne transakcije cijena se slobodno formirala na tržištu.

Godine 1967. na sastanku u Rio de Žaneiru usvojen je Prvi Amandman na Statut IMF-a. Odlučeno je da se u okviru fonda formira nov vid sredstava za međunarodna plaćanja, tzv. specijalna prava vučenja – SPV – papirno zlato.    Gdje investirati

brentonvudski sporazum devalvacija savremeni valutni sistem valutni rat
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakVelike kompanije traže diskretnost
Sljedeći članak Stižu novi kontrolori srpskih finansija

Povezani članci

Capital teme 02 minute čitanja

Berbić: Primanja vozača i do 4.000 KM, problem nesigurnost

Capital teme 05 minuta čitanja

Vještaci mjesecima čekaju naknade od sudova

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Berbić: Primanja vozača i do 4.000 KM, problem nesigurnost

11. Februara 2026. — 19:4502 minute čitanja

Ukupna primanja vozača dosežu i do 4.000 KM, ali više nisu dovoljne jer su im poslovi nesigurni zbog zabrane boravka u EU dužeg od 90 dana, poručio je u podcastu „Nikad u minusu“ direktor Tuzlatransporta, najvećeg međunarodnog prevoznika tereta u BiH Muamer Berbić.

Vještaci mjesecima čekaju naknade od sudova

11. Februara 2026. — 16:49

Imovina „Koksare“ ide na doboš, stotine radnika na biro

11. Februara 2026. — 16:27

Brčko zbog Rafija Gregorijana mijenja zakon

11. Februara 2026. — 14:36

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.