Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Izabrani da govore, plaćeni da ćute: Šest narodnih poslanika se nikad nije javilo za riječ

    24. Februara 2026. — 14:31

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Ekskluzivno: Definitivno poništen Stanivukovićev tender za rasvjetu od 35 miliona

    13. Februara 2026. — 17:12

    Ekskluzivno: Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik

    10. Februara 2026. — 10:32

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Kozomara za „Nikad u minusu“: Godišnje obavimo 1.500 operacija

    26. Marta 2026. — 19:00

    Agostini: Naši glavni konkurenti su iz Italije i Austrije

    19. Marta 2026. — 19:03

    Mehić za „Nikad u minusu“: Ako nađeš dobru nišu, više se ni sa kim ne takmičiš

    12. Marta 2026. — 19:00

    Fakić za CAPITAL TV: Kriza u mljekarstvu će se dodatno produbiti

    19. Februara 2026. — 19:00

    Uložena žalba: Izbori sa novim tehnogijama u domenu teorije

    29. Marta 2026. — 08:00

    Sindikat “Nove Ljubije”: Đokićeva posjeta uznemirila radnike

    27. Marta 2026. — 19:33

    Minić: Građani Srpske će imati povrat od 10 feninga po litru goriva

    27. Marta 2026. — 17:37

    Stečaj, sporni ugovori i izgubljeni milioni: Rasplet slučaja Koksara tek slijedi

    27. Marta 2026. — 17:19
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Nova pravila gradnje: obavezni solari i rekonstrukcije starih zgrada

    28. Marta 2026. — 13:15

    Petrović: ERS stabilan, već dva i po mjeseca nismo u minusu

    27. Marta 2026. — 12:25

    Svjetska banka sa 100 miliona evra kreditira 20.000 prosumera u RS

    26. Marta 2026. — 15:42

    Zbog cijena nafte raste globalni rizik od recesije

    25. Marta 2026. — 16:27

    Bitcoin tone, vrijeme radi za zlato

    29. Marta 2026. — 12:20

    Teslić se zadužuje za četiri miliona maraka

    29. Marta 2026. — 07:40

    Inflacija u prvom kvartalu 3,5 odsto

    27. Marta 2026. — 15:15

    Minić: Budžetskim korisnicima povećanje plate od pet odsto

    27. Marta 2026. — 14:23

    Stanovi u BiH neće pojeftiniti ni tokom ove godine

    24. Marta 2026. — 12:14

    Zlato u tranziciji: Tržište pogrešno čita signal

    22. Marta 2026. — 10:00

    BiH zbog neulaska u SEPA gubi 100 miliona KM godišnje

    22. Februara 2026. — 11:56

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Vještačko đubrivo poskupjelo i do 40 odsto

    28. Marta 2026. — 14:40

    Uvoz mesa pet puta veći od izvoza

    28. Marta 2026. — 12:00

    Crna Gora sve više zavisi od uvoza hrane: Na 10 evra uvoza, tek jedan evro izvoza

    27. Marta 2026. — 13:00

    Stanovi u BiH neće pojeftiniti ni tokom ove godine

    24. Marta 2026. — 12:14

    Četiri hotela pod ključem zbog nedostatka infrastrukture

    30. Marta 2026. — 09:00

    Dentalni turizam izuzetno popularan u Srpskoj

    29. Marta 2026. — 14:40

    Republiku Srpsku za dva mjeseca posjetilo preko 60.000 turista

    29. Marta 2026. — 09:15

    Rat na Bliskom istoku mijenja odredišta turista

    29. Marta 2026. — 08:30

    Rok za prijavu za podsticaje 1. april

    29. Marta 2026. — 10:45

    Federacija BiH dobija nove naftne terminale

    28. Marta 2026. — 15:30

    Nova pravila gradnje: obavezni solari i rekonstrukcije starih zgrada

    28. Marta 2026. — 13:15

    Stečaj, sporni ugovori i izgubljeni milioni: Rasplet slučaja Koksara tek slijedi

    27. Marta 2026. — 17:19
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Ko najviše profitira od pomjeranja kazaljki na satu?

    29. Marta 2026. — 11:30

    Nijemci ne odustaju od vozova uprkos kašnjenjima

    27. Marta 2026. — 13:30

    Koji su modeli automobila bili najsigurniji u 2025. godini

    25. Marta 2026. — 12:21

    Bik prodat za 143.000 evra

    24. Marta 2026. — 10:11

    Kina gradi “vodeni auto-put”: Kanal dug 134 kilometra

    29. Marta 2026. — 15:30

    Oglasi u ChatGPT-u probili 100 miliona dolara u rekordnom roku

    28. Marta 2026. — 11:15

    Kina spremna da aktivno proširi uvoz iz EU

    28. Marta 2026. — 08:16

    Netflix ponovo poskupljuje: Cijene rastu drugi put od 2025. godine

    27. Marta 2026. — 12:21
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Valutni rat – posljedica ili uzrok

Valutni rat – posljedica ili uzrok

adminadmin26. Augusta 2013. — 05:22Nema komentara5 minuta čitanja

VALUTNI RATBEOGRAD,Valutni rat počeo je 1929. godine u vrijeme krize kada je američka vlada ukinula zlatni standard kako bi finansirala javne radove i povećala zaposlenost.

Na isti način postupile su i evropske države, posebno ratnim reparacijama opterećena Njemačka koja je zbog pretjeranog štampanja novca upala u stanje hiperinflacije.

Do nove pojave valutnog rata došlo je 2008. godine, početkom globalne ekonomske krize, kada su Sjedinjene Države počele opet štampati velike količine dolara kako bi kupovinom drugih valuta spustile vrijednost dolara i tako povećale svoj izvoz i smanjile nezaposlenost.

Na isti način odgovorila je Velika Britanija i Kina dok je evrozona izbjegla ulazak u ovakav finansijski sukob. To je u evrozoni izazvalo prenošenje krize s bankarskog sektora na čitave države, naročito periferne, koje su svoje proizvode prodavale na dolarskom tržištu, gdje su im proizvodi zbog rasta vrijednosti evra postali nekonkurentni.

Valutni rat
Kurs nacionalne valute prema drugim valutama formira se na osnovu tržišnih mehanizama. Osim učesnika na tržištu koji trguju valutama na kurs utiče i Centralna banka koja planira dinamiku kursa nacionalne valute i izjednačava kolebanja, kupujući i prodavajući valutu u slučaju lokalnih promjena kursa, izazvanih tekućim promjenama.

Države pribjegavaju valutnom ratu kako bi popravile trgovinski bilans. Centralna banka ruši kurs nacionalne valute u odnosu na neku drugu konkretnu ili u odnosu na sve odjednom izbacivanjem jeftinog novca i faktički se dešava devalvacija nacionalne valute.

usljed pojeftinjenja nacionalne valute, roba postaje jeftinija za izvoz – koji raste. Istovremeno, strana roba poskupljuje i na taj način se smanjuje uvoz.

U cilju zaštite svoje konkurentnosti, tada i druge države postupaju na isti način, te pokretači valutnog rata moraju ponoviti postupak, što dovodi do prevelike količine novca na tržištu, odnosno inflacije koja smanjuje produktivnost i standard, usljed čega mogu nastati socijalni nemiri, koji opet dovode do smanjenja konkurentnosti.

Čim inflacija značajnije poraste, štediše povlače štednju u nacionalnoj valuti i kupuju devize što dovodi do još veće devalvacije i naglog ubrzanja inflacije, posebno u ekonomski slabijim državama.

Snažne države negativne efekte valutnog rata pokušavaju izbjeći istovremenim povlačenjem više raznih poteza koji imaju za cilj povećanje konkurentnosti.

Politički slabe države, u strahu od socijalnih nemira izbjegavaju smanjenje državnih troškova i racionalizaciju državne uprave, te se radije odlučuju na štampanje novca i inflacijsko sniženje realnog dohotka stanovništva.

Druga krajnost koja se javlja u državama kod kojih je preveliki uticaj banaka, uvoznika i štediša na politiku je potpuno izbjegavanje valutnog rata u sukobu sa drugim državama, što dovodi do apresijacije domaće valute i slabljenja konkurentnosti domaće proizvodnje.

Svjetska trgovinska pravila zabranjuju državama da podstiču svoj izvoz i ograničavaju uvoz putem manipulacije deviznim kursom. Međutim, broj država koje su pribjegle ovome nije mali: od onih razvijenih (Japan i Švajcarska), industrijalizovanih (Singapur, Tajvan) , rastućih azijskih privreda (Kina, Tajland i Malezija) do zemalja izvoznika nafte (Rusija, Norveška i Saudisjka Arabija).

Savremeni valutni sistem

Savremeni valutni sistem zasnovan je na principu slobodne konverzije valuta i na stalnom klebanju kursa. Ranije na međunarodnom deviznom tržištu vladale su SAD. Za vrijeme važenja Breton-vudskog sporazuma od 1944. do 1978. godine američki dolar, pored zlata, bio jedan od zidova svjetskog monetarnog porijetka. Cijena dolara je bila strogo vezana za zlato. Sada je zlatni standard zvanično ukinut. Formalno na tržištu vlada ravnopravnost.

Brentonvudski sporazum

Brentonvudski sporazumBrentonvudski sporazum je međunarodni sporazum postignut na konferenciji predstavnika 44 zemlje održanoj sredinom 1944. u Breton Vudsu (u američkoj državi Nju Hempšir), o rješavanju poslijeratnih monetarnih i finansijskih problema, pa je kao takav i do danas ostao kao temelj međudržavnih odnosa u toj sferi.

Međunarodni monetarni sistem koji je ustaljen Bretonvudskim sporazumom naziva se zlatno-devizni standard (zbog važenja zlata i deviza kao rezervi). Imajući u vidu važnost SAD i dolara u ovom periodu, ovaj sistem se može nazvati zlatno-dolarski sistem. Naime, dolar je važio za zvaničnu valutu u kojoj su se čuvale rezerve i imao je veliku ulogu u međunarodnom platnom prometu. SAD su imale najveće rezerve zlata, a za dolar se moglo kupiti apsolutno sve.

SAD su se periodu od 1950. do 1957. SAD se suočavale sa problemom mđunarodne likvidnosti, deficit platnog bilansa je rastao, a zalihe zlata su se topile. Smanjuje se glad za dolarom, opada povjerenje u njega, a Centralna banka svoja potraživanja konverutuju u zlato.

Godine 1962. Američka centralana banka FED – stvara fondove u valutama zapadnoevropskih zemalja. Ta sredstva se koriste za otkup dolarskih potraživanja od stranaca i da bi se smanjio odliv zlata. Peduzete su još neke mjere koje su smanjile odliv deviza ali nisu ga i otklonile. Konstantni porast međunarodne trgovine i obim usluga i proizvoda zahtijevali su vijeća devizna sredstva (nestašica sredstava međunarodnog plaćanja).

Rješenje se nije moglo tražiti u deflaciji jer ona nije odgovarala SAD. Poljuljano povjerenje u dolar i neadekvatan mehanizam povećanja međunarodne likvidnosti nametali su potrebu reformisanja međunarodnog monetarnog sistema.

U periodu 1968—1973. uvedena je dvojna cijena zlata za zvanične transakcije ostala je stara cijena zlata, a za privatne transakcije cijena se slobodno formirala na tržištu.

Godine 1967. na sastanku u Rio de Žaneiru usvojen je Prvi Amandman na Statut IMF-a. Odlučeno je da se u okviru fonda formira nov vid sredstava za međunarodna plaćanja, tzv. specijalna prava vučenja – SPV – papirno zlato.    Gdje investirati

brentonvudski sporazum devalvacija savremeni valutni sistem valutni rat
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakVelike kompanije traže diskretnost
Sljedeći članak Stižu novi kontrolori srpskih finansija

Povezani članci

NOVOSTI 04 minute čitanja

Četiri hotela pod ključem zbog nedostatka infrastrukture

NOVOSTI 03 minute čitanja

UPIS RS postaje dio Balkanske federacije igara na sreću

Ostavi komentar Otkaži

Ne propustite važne priče i informacije koje vrijede! Prijavite se na Capital Newsletter

Molim provjerite vaš email kako bi potvrdili pretplatu.

NE PROPUSTITE
Capital teme

Uložena žalba: Izbori sa novim tehnogijama u domenu teorije

29. Marta 2026. — 08:0003 minute čitanja

Pošta, odnosno žalba iz Banjaluke je tek poslata. Nakon što dođe CIK-u oni se o njoj trebaju očitovati što se očekuje da urade do 7. aprila.  

Sindikat “Nove Ljubije”: Đokićeva posjeta uznemirila radnike

27. Marta 2026. — 19:33

Minić: Građani Srpske će imati povrat od 10 feninga po litru goriva

27. Marta 2026. — 17:37

Stečaj, sporni ugovori i izgubljeni milioni: Rasplet slučaja Koksara tek slijedi

27. Marta 2026. — 17:19

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.