BANJALUKA, Ministarstvo finansija RS je u javnom pozivu za sedmu aukciju trezorskih zapisa RS u planiranom iznosu od 25 miliona KM prvi put uvrstilo valutnu klauzulu vezivanja KM za evro, što bi trebalo da poveća izglede za uspješnost emisije.
Finansijski analitičari su nedostatak valutne klauzule, pored nezadovoljavajuće stope prinosa, isticali kao jedan od razloga neodazivanja investitora na prošlomjesečnu šestu aukciju trezorskih zapisa. Valutna klauzula bi, ukazuju, investitorima otklonila rizik u slučaju devalvacije KM.
Sedma aukcija trezorskih zapisa s rokom dospijeća od šest mjeseci biće održana 18. jula na Banjalučkoj berzi.
U Ministarstvu finansija RS kažu da je cilj valutne klauzule da se privuku strani investitori, poveća ponuda, a samim tim i smanji cijena kapitala.
“Iako je valuta BiH stabilna i čvrsto vezana za evro, strani investitori zasigurno će osjećati veću sigurnost svoje investicije kada se u javnom pozivu naglasi da je valutna klauzula vezana za evro. Smatramo da ćemo na ovaj način imati veću ponudu, a samim tim može se očekivati i da će se postići povoljnija kamatna stopa”, izjavila je Dragana Aleksić, pomoćnik ministra finansija RS.
Na pitanje zbog čega do sada nisu propisivali valutnu klauzulu, ona je kazala da im se do sada nije javio nijedan investitor sa takvim zahtjevom.
Milan Božić, direktor Banjalučke berze, kazao je da je uvrštenje valutne klauzule u emisiju trezorskih zapisa ohrabrujući potez, izražavajući očekivanje da će to isto biti urađeno i pri prvom narednom izdanju obveznica RS, gdje bi, ocjenjuje, dala veće efekte.
“Značaj klauzule je sigurno veći kod dugoročnih hartija, iako među investitorima preovlađuje percepcija da u BiH neće doći do promjene sistema Valutnog odbora, tako da valutni rizik nije veliki. U svakom slučaju, dobro je da stoji valutna klauzula, jer i to utiče na povjerenje investitora u državu”, ističe Božić.
Smatra da je fiksni kurs KM prednost BiH u odnosu na Hrvatsku i Srbiju, koje zbog fluktuacije kune, odnosno dinara, investitorima moraju plaćati veće prinose na državne dužničke hartije, čime kreiraju novi inflacijski krug.
Božić kaže da je nezahvalno prognozirati visinu kamatnih stopa koje će plaćati naše vlasti, navodeći da će to dosta zavisiti od rezultata pregovora s Međunarodnim monetarnim fondom.
“Očekujem da će sedma emisija trezorskih zapisa RS biti uspješna, s obzirom na to da će biti oslobođena određena sredstva od prethodnih emisija i imajući u vidu pozitivne signale koje predstavnici Vlade RS i MMF-a šalju sa pregovora o zaključenju novog aranžmana”, kazao je Božić.
Branko Kecman, direktor banjalučkog društva “Advantis broker”, takođe, pozdravlja uvrštenje valutne klauzule, ocjenjujući da će to zainteresovanim investitorima otkloniti nejasnoće u vezi s promjenom kursa KM.
“To treba stajati u javnom pozivu s obzirom na to da niko do sada nije ponudio garanciju da BiH neće mijenjati kurs valute do ulaska u EU”, ističe Kecman, apelujući da se takva klauzula uvede u svim budućim dužničkim emisijama RS, uključujući ratnu štetu i staru deviznu štednju.
U Ministarstvu finansija RS kažu da će “vjerovatno i u budućnosti nastaviti s ovom praksom, posebno ako se pokažu tačne pretpostavke da će se na ovaj način prikupiti sredstva po nižoj kamatnoj stopi”. Nezavisne novine
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Davanje valutne klauzule na trezorske zapise i obveznice kojima se RS zadužuje na tržištima novca i kapitala je sasvim razumljivo jer je za očekivati da se poveća tražnja, a time smanji cijena odnosno kamatna stopa, što je naravno u interesu RS. S druge strane, RS nema nikakav interes dati valutnu klauzulu na obveznice ratne štete i SDŠ jer na njih plaća fiksnu kamatu (1,5% godišnje na RŠ i 2,5% na SDŠ) i savršeno joj je svejedno ko je vlasnik tih HOV, da li ima tražnje za njima na sekundarnom tržištu i po kojoj cijeni se trguju. Da su kamate i kapitalna dobit oporezovane kao dividenda i kapitalna na vlasničkim hartijama, još bi moglo i da se razumije, ali ovako bi to išlo na ruku samo onim investitorima koji su do sada kupili obveznice ili inicijalnim vlasnicima koji još nisu prodali.