LONDON, Situacija je puno gora nego što je bila 2007. godine. Nemamo više makroekonomske municije za novu borbu s krizom, upozorio je Vilijam Vajt, predsjednik posmatračkog odbora Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
Dugovi su, dodaje, nastavili da se gomilaju u posljednjih osam godina i dosegnuli su toliki visoki nivo u cijelom svijetu da predstavljaju ekonomski odron koji samo što se nije dogodio i koji prijeti uništavanjem svega ispred sebe.
“Nemamo ih čime servisirati”, upozorio je on, a prenosi Slobodna Dalmacija.
U sljedećoj recesiji, kako tvrdi bivši ekonomist Banke za međunarodna poravnanja, postaće očito kako se većina enormnih dugova neće moći tako lako otplatiti niti reprogramirati, a gomila ljudi naći će se u “nebranom grožđu” kada njihova imovina doslovno preko noći izgubi na vrijednosti.
Upozorenje je stiglo u okviru Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
“Jedino pravo pitanje biće jesmo li sposobni da se suočimo sa stvarnošću ili ćemo držati glavu u pijesku koliko god možemo. Da se nešto ovakvo sprema i logično je budući da je cikličnost dugova poznata unazad pet hiljada godina, još od doba Sumerana. Ono što sada čeka svjetske vlade jest hvatanje u koštac s mnogobrojnim otpisima dugova koji nas očekuju. Samim time”, tvrdi Vajt, “dogodiće se velika ‘pretumbacija’ na svjetskom tržištu iz koje će niknuti novi gubitnici, ali i novi pobjednici.”
Među ovim prvima Vajt vidi evropske kreditore. Upravo će se na Starom kontinentu dogoditi najveći rezovi, a evropske banke već su priznale kako je u opticaju više od bilion dolara nenaplativih i loših zajmova koje de facto već sada mogu otpisati. Najviše ih je uzeto od zemalja u razvoju, a sve kako bi se prekrili ili sanirali dosadašnji dugovi. Preciznije, novim zaduženjima (koja postaju teško naplativa ili uopšte nenaplativa) saniraju se stari krediti.
Nova pravila “bail outa” ili finansijskog spasavanja, upozorava Vajt, mogla bi opaliti po svima čija je štednja veća od 100.000 evra.
“Otpis dugova velikim državama će oni na kraju platiti”, kazao je Vajt, na čije bi se riječi svako trebao zabrinuti, ne samo oni s milionskim štednjama.
Upravo je Vajt još 2005. godine vrlo jasno izjavio da finansijski svijet Zapada ide prema krizi, i da se globalna ekonomija odjednom našla na samoj ivici. Preko te ivice je, kao što svi dobro znamo, i pala početkom 2008. godine krahom tržišta nekretnina u SAD-u i teškom zloupotrebom tzv. finansijske poluge. Tada je gorko potvrđena ona izreka (čiji korijeni sežu još u vrijeme prve svjetske ekonomske krize 1929. godine) da “kada SAD kine, cijeli svijet dobije upalu pluća”.
Kreditni mjehur od sapunice
Ovoga puta bi neko drugi mogao biti kliconoša… Neko ko je u međuvremenu postao toliko moćan da svijet zarazi upalom pluća – Kina.
Naime, kako tvrdi Vajt, nakon propasti globalnog finansijskog giganta “Lehman Brodersa”, centralne banke su, povećavajući ponudu novca, odnosno kvantitativnog, i stimulišući niske, gotovo nulte kamatne stope, kao i posuđivanjem dolara zemljama u razvoju i državama istočne Azije, otvorile put stvaranju novog kreditnog mjehura koji bi mogao puknuti bilo kada.
“Rezultat”, poentira Vajt, “jeste taj što su sada i te zemlje upale u spiralu duga.”
Kombinovani dug javne države i privatnog sektora kod zemalja u razvoju (u svijetu) u prosjeku sada iznosi 185 odsto BDP-a. Kod OECD zemalja taj je postotak još veći i iznosi 265 odsto BDP-a. U oba slučaja dogodio se rast od zabrinjavajućih 35 odsto u odnosu na 2007. godinu.
“Tržišta zemalja u razvoju su 2008. i 2009. bila dio rješenja, a danas predstavljaju dio problema”, tvrdi Vajt.
Budući da se radi o čovjeku koji je javno upozoravao na posljednju krizu mnogo prije njenog početka, i o jednom od glavnih autora nedavne studije G30 zemalja o budućnosti centralnih banaka, na njegove bi riječi trebalo obratiti pažnju. Bio u pravu ili ne. To je i razlog zbog kojeg u “Telegrafu”, za koji je Vajt dao intervju, napominju kako riječi kanadskog ekonomiste “imaju posebnu težinu”.
Sam Vajt se ograđuje od predviđanja preciznog uzroka sljedeće krize, ali napominje kako se svijet opet opasno šeta po ekonomskom rubu.
“Globalni finansijski sistem izgubio je svoje sidro i kao takav sve će više biti sklon kvaru”, kazao je bivši glavni ekonomista Banke za međunarodna poravnanja.
Dakle, ne zna se šta će tačno pokrenuti makaze koje će opet početi da “šišaju” građane i vlade i pokrenuti nove lavine stečaja, ali jedan od vrlo izglednih kandidata, kao što je spomenuto, mogla bi biti Kina.
Vajt, naime, u intervjuu britanskom “Telegrafu” nije ništa precizirao, ali je napomenuo kako bi devalvacija juana, kineske službene valute, “mogla metastazirati”.
“Još nismo vidjeli šta Kina sve može u valutnim ratovima”, kazao je Vajt, dodajući kako je i jedan od krivaca novonastalog stanja i manjkava reakcija američkog Sastava federalnih rezervi, koji sada ni sam ne zna šta bi, prenosi Slobodna Dalmacija. Agencije