Uvozni otpad na bh. trpezama

BANJALUKA/SARAJEVO, Kvalitet proizvoda od mesa, mlijeka i mliječnih prerađevina, voća i povrća kao i konditorskih proizvoda koji se svakodnevno nađu na trpezama bh. građana kreće se od veoma niskog do nikakvog, a ove namirnice često su bez pravilne dokumentacije o porijeklu ili imaju neispravnu deklaraciju, upozoravaju u Udruženju potrošača.

“Meso koje jedemo često dolazi iz zemalja Južne Amerike, gdje životinja od rođenja do klanja i trpeze prođe put ‘špricanja’ antibioticima i zamrzavanja po više puta. Voće i povrće, i pored plodne zemlje, uvozimo u velikim količinama pa tako dobijemo jabuku savršenog oblika, ali punu pesticida, ili limun i narandžu kod kojih je kora premazana smolama radi očuvanja svježine, a koja je kancerogena”, činjenice su na koje se svakodnevno žale potrošači, a upozoravaju u udruženjima za njihovu zaštitu.

“Hrana u našim prodavnicama je lošeg kvaliteta pogotovo kada se radi o mesu i suhomesnatim proizvodima. Vi nikakve podatke o mesu ne možete dobiti: Kada je ta životinja zaklana, odakle je došla, koliko je puta meso zamrzavano, ništa od toga ne znamo, a jedemo”, istakao je Dragutin Bošković, predsjednik Udruženja za zaštitu interesa potrošača RS.

Dušan Srdić, predsjednik Udruženja potrošača “Reakcija”, apelovao je na kupce da se zbog nekvalitetne hrane okrenu domaćim proizvodima.

“Generalno gledano, hrana koju uvozimo je užasnog kvaliteta. Pritom mi i ne znamo koliko lošeg jer deklaracija nema ili su netačne”, poručio je Srdić.

Na nivou države, za kontrolu hrane su u zavisnosti od proizvoda zaduženi veterinarska inspekcija, poljoprivredna inspekcija, sanitarna inspekcija, a pri uvozu granična veterinarska inspekcija i fitosanitarna inspekcija.

“Prema podacima koje su Agenciji dostavile laboratorije, u 2015. urađeno je 3.655 fizičko-hemijskih analiza na sastav i organoleptička svojstva hrane, pri čemu je utvrđeno da 56 uzoraka nije bilo u skladu sa važećim propisima”, rekao je Džemil Hajrić, direktor Agencije za bezbjednost hrane BiH.

Pojasnio je da su proizvodi koji najčešće ne zadovolje potrebne uslove ispravnosti u prošloj godini bili voda za piće i sladoledi, a navedeni proizvodi nisu odgovarali propisanim mikrobiološkim kriterijima.

Na domaće tržište za deset mjeseci prošle godine uvezena je više od 21.000 tona mesa za preradu i gotovih klaoničkih proizvoda, koji se svrstavaju u treću klasu. Da bi bilo jasnije kada kažemo meso treće kategorije, radi se o otpadu i otkoštenim dijelovima koji su u EU zabranjeni i u ishrani ljubimaca.

U RS u toku prošle godine od svih uvezenih proizvoda pregledana je 52.201 pošiljka hrane, od kojih je za laboratorijsku provjeru kvaliteta uzeto nešto manje od 10 odsto, to jest 4.373 službenih uzoraka.

“Nakon izvršenih analiza za 60 pošiljki je zabranjen promet i naloženo uništavanje iz razloga mikrobiološke i hemijske neispravnosti i nepotpunog deklarisanja”, rekla je Dušanka Makivić, portparol Republičke uprave za inspekcijske poslove.

Nepravilnosti su utvrđene kod pošiljki mesnih prerađevina zbog sadržaja aditiva, konditorskih proizvoda zbog izmijenjenih organoleptičkih svojstava, sokova zbog manjeg udjela voća od deklarisanog i prerađevina od povrća.

Iz Institucije obdusmana za zaštitu potrošača BiH kažu da bezbjednost hrane i proizvoda, kao i zaštita zdravlja ljudi jeste i dalje prioritet koji zahtijeva aktivnosti velikog broja aktera na tržištu, kao i da svakodnevno dobijaju pritužbe građana.

Još jedan od problema predstavljaju uslovi u kojima rade laboratorije koje vrše kontrolu proizvoda, kojih u BiH trenutno funkcioniše 53. Kao dokaz tome u prilog ide i istraživanje bh. novinara kojim su došli do saznanja da više od polovine laboratorija nema osnovne uslove za obavljanje tako odgovornih zadataka.

Prostorije u kojima rade ne odgovaraju popisima, uzorci hrane se ne skladište adekvatno, epruvete u kojima se vrše testovi se peru u sudoperima koje koriste radnici za lične potrebe.

Poziv potrošačima da se jače čuju

Na Međunarodni dan potrošača Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kazao je da je BiH još 2006. godine ozakonila određena prava potrošača.

“Prava potrošača u EU su temeljna, osnovna prava, u vrhu prioriteta, i BiH ima namjeru da se drži principa evropske politike i zaštite potrošača i u tom smislu ustanovila je različita tijela, uključujući i Savjet, odnosno Vijeće potrošača BiH, u kojem su predstavnici vladinog i nevladinog sektora”, rekao je Šarović i pozvao potrošače da budu snažniji, da se jače čuju i da se više bore za svoja prava.

“U 2016. je pred nama izmjena zakonodavstva, to jest usklađivanje sa evropskim”, rekao je Šarović. Nezavisne novine