SARAJEVO, Pristupanjem Hrvatske Evropskoj uniji, koje podrazumijeva i njeno istovremeno istupanje iz CEFTA, biće promijenjen i tretman njenih proizvoda na tržištu CEFTA, uključujući i BiH.
“Od tog trenutka će spoljnotrgovinski odnosi biti regulirani trgovinskim dijelom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između BiH i EU, čije odredbe omogućavaju zadržavanje određenog nivoa carinske zaštite za pojedine strateške proizvode”, izjavio je projekt menadžer u Spoljnotrgovinskoj komori BiH Igor Gavran.
Broj ovih proizvoda, po njegovim riječima, nije veliki, ali u pojedinim slučajevima je nivo carinskog opterećenja dovoljan da njihov dalji uvoz učini znatno nepovoljnijim i nekonkurentnim.
Nasuprot tome, asimetričan karakter carinskih olakšica EU za proizvode porijeklom iz BiH osigurava zadržavanje preferencijalnog tretmana naših proizvoda na tržištu Hrvatske, kao dijelu jedinstvenog tržišta EU.
“Analizom podataka o spoljnotrgovinskoj razmjeni BiH i Hrvatske ostvarenoj u 2010. uočljivo je dominantno učešće relativno malog broja proizvoda (grupiranih na nivou četiri znaka carinske tarife BiH) i u izvozu i u uvozu.
Tako je vrijednost izvoza vodećih 20 izvoznih proizvoda u ovom periodu činila 68,66 posto vrijednosti ukupnog izvoza, a vrijednost vodećih 50 uvoznih proizvoda činila je 67,21 posto vrijednosti ukupnog uvoza”, kazao je Gavran, napominjući da se ovi pokazatelji ne razlikuju bitnije u prošloj godini.
Posmatrajući i detaljnije te vodeće proizvode i njihov pojedinačni tretman u CEFTA i SSP-u, jasno je kako se promjena spoljnotrgovinskog režima odnosi na svega nekoliko njih, s učešćem oko 6,6 odsto u ukupnoj vrijednosti uvoza.
“Najveći finansijski efekt svakako će imati primjena maksimalnog carinskog opterećenja od 15 posto za sve duhanske prerađevine, koje su na trećem mjestu po vrijednosti uvoza, a potom promjene u tretmanu mlijeka i mliječnih proizvoda, te pojedinih konditorskih i mesnih proizvoda”, dodao je Gavran.
Važno je naglasiti, po njegovim riječima, kako je ukupno uvozno opterećenje proizvoda za koje će carinska stopa biti povećana više od same stope, jer povećava i osnovicu za obračun PDV-a, te je konačna ulazna cijena još viša.
Stvarno povećanje će iznositi od 11,7 odsto do 98,69 odsto, zavisno od proizvoda. Prosječno povećanje carinskog i poreskog opterećenja na proizvode o kojima je riječ iznosiće oko 51,26 odsto.
“S obzirom na to da se ukupno carinsko opterećenje pojedinih proizvoda povećava za nekoliko desetina procenata, izvjestan je potpuni prestanak njihovog uvoza ili barem drastično smanjenje”, smatra Gavran. Time će se, dodaje, otvoriti realna perspektiva supstitucije uvoza, odnosno povećanja učešća domaćih konkurentskih proizvoda i izravno potaći proizvođači iz Hrvatske na ulaganje u pokretanje proizvodnje u BiH.
“Ukoliko ovu priliku optimalno iskoristimo, moguće je i povećanje izvoza na ostala tržišta CEFTA, slično pozitivnim iskustvima nakon pristupanja Slovenije EU i proizvodno orijentiranih ulaganja iz ove države”, napomenuo je Gavran.
Dakle, promjena spoljnotrgovinskog režima sa Hrvatskom za većinu proizvoda neće donijeti uočljive promjene, ali u onim oblastima gdje su razlike veće sasvim sigurno će doprinijeti smanjenju uvoza, a najvjerovatnije i povećanju proizvodnje, izvoza i tržišnog učešća domaćih proizvođača.
“Očekivano je i povećanje budžetskih prihoda, kao i vrijednosti direktnih stranih ulaganja i zaposlenosti, ovisno o obimu iskorištenosti ukazanih prilika”, zaključio je Gavran. Fena