SARAJEVO – Tokom sedam mjeseci iz BiH je izvezeno 1,5 tona meda u vrijednosti od 44.400 KM, dok su uvezene 33 tone meda od 2,4 miliona KM, rečeno je Srni iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Iz Spoljnotrgovinske komore ukazuju da je ovogodišnji uvoz meda veći i količinski / za čak 10 tona/ i vrijednosno nego ostvareni u istom periodu lani, dok izvoz ne bilježi oscilacije.
Vodeća izvozna tržišta bila su Jordan, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija, dok su uvozna tržišta bila Hrvatska, Turska, Srbija, Bugarska i Mađarska
Iz Spoljnotrgovinske komore napominju prošla godina je za većinu domaćih pčelara bila loša, što potvrđuje i godišnja analiza spoljnotrgovinske razmjene, prema kojoj je zabilježen pad izvoza za više od 40 odsto.
Vrijednost izvoza meda lani je iznosila 240.880 KM, što je manje 20,32 odsto nego 2022. godine, dok je uvoz iznosio 3.552.928 KM, što je manje za 25,13 odsto.
Količinski, lani je iz BiH izvezeno 6.952 kilograma prirodnog meda, što je manje za 44,38 odsto nego godinu ranije, dok je uvezeno 468.851 kilogram meda, što je manje za 26,78 odsto.
Izvozna tržišta u 2023. godini bila su Saudijska Arabija u koju je izvezeno 60 odsto ukupnog izvoza meda, zatim Ujedinjeni Arapski Emirati 12 odsto, Bahrein dva odsto, dok je u sve ostale zemlje izvezeno 26 odsto izvoza.
Uvozna tržišta u 2023. godini bila su Hrvatska na koju se odnosi 58 odsto ukupnog uvoza meda u BiH, zatim Turska 21 odsto, Srbija 20 odsto, te Sjeverna Makedonija i Novi Zeland jedan odsto.
Iz Spoljnotrgovinske komore ističu da klimatske promjene, koje su iz godine u godinu sve ekstremnije, uveliko određuju godišnji prinos meda.
“Suša i ekstremno visoka temperatura u Hercegovini, te blaga prošlogodišnja zima, sigurno će negativno uticati na godišnji prinos. Pčelari koji su ove godine imali `planinsku pašu` i koji su geografski pozicionirani u predjelima sa višom nadmorskom visinom, ove godine očekuju solidne prinose meda”, navode iz Spoljnotrgovinske komore BiH. Srna