Uvesti javno-privatno partnerstvo

SARAJEVO,  Zakonodavstvo u BiH još ne prepoznaje pojam javnog i privatnog partnerstva koji u zemljama Evropske unije sve više dobija na značaju i on mora biti na državnom nivou, izjavio je danas u Sarajevu zamjenik ministra finansija i trezora u Savjetu ministara BiH Fuad Kasumović.

Kasumović je na međunarodnom ekonomskom forumu u BiH o temi “Neophodnost javno-privatnog partnerstva za strane investicije i evropsku perspektivu BiH” rekao da se BiH nalazi u teškoj ekonomskoj i političkoj situaciji kao i druge zemlje u okruženju, ali da ona ima dodatni problem, jer je svoj razvoj koncipirala na stranoj pomoći i stranim investicijama.

“Dolaskom krize i tjeranjem investitora iz BiH radi ovako kompleksnog uređenja, donatorskih sredstava više nema i za oporavak BiH i njen izlazak iz krize potreban je model javnog privatnog partnerstva”, ocijenio je Kasumović.

On je istakao da bi BiH morala u budućnosti koristiti prednosti ovog modela radi iskorištavanja njenih resursa, na zadovoljstvo javnog sektora, te domaćih i stranih investitora.

Kasumović je rekao da je država onog dana kada je u BiH uveden PDV i napravljena jedinstvena služba, ubrala tri puta više prihoda nego što je do tada ubirala, jer su ona odlazila u privatne džepove.

Prema njegovim riječima, sada u BiH ima 13 komisija za koncesije, od čega komisija za koncesije na nivou BiH ni federalna komisija nisu izdale nijednu koncesiju, a one komisije koje su izdale koncesije, dodijelile su ih na najgori način po državu, a najbolji za koncesionare.

Pomoćnik ministra za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS Zoran Stjepanović rekao je da treba napraviti entitetske zakone o javno-privatnom partnerstvu i pokušati iskoristiti taj alat za privlačenje stranih investicija, te vidjeti kako to ide.

On je istakao da je Vlada RS pritisnuta zahtjevima za koncesijama za raznim aranžmanima u javnom sektoru i podsjetio da je polovinom prošle godine usvojen Zakon o javnom privatnom partnerstvu u RS.

Stjepanović kaže da se javni sektor u svim ovim procedurama vezanim za javno privatno partnerstvo javlja kao ponudilac radnji, što je eksplicitno navedeno u zakonu, jer je on taj koji je odgovoran za javne usluge i treba da definiše i vrste i obim poslova koji mu nudi privatni sektor.

“Mi možemo imati zakon najbolji na svijetu, međutim to nam ne garantuje strane investicije i samo interaktivan odnos sa potencijalnim investitorom je rješenje za priliv investicija”, rekao je Stjepanović.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić je u obraćanju rekao da su investicije u energetski sektor komparativna prednost BiH koju ona mora iskoristiti, jer one iznose od četiri do pet milijardi evra, što je prvi način za izlazak zemlje iz krize.

Prema njegovim riječima, drugi način je izlazak firme iz BiH na strana tržišta sa fokusom na naftna tržišta gdje je platežna moć velika.

Prvi savjetnik delegacije Evropske komisije u BiH Boris Jaročević rekao je da u trenutnom ekonomskom i finansijskom okruženju javno privatno partnerstvo u BiH će ići teško, jer se ona mora osloniti na strane investicije.

Jaročević je rekao da BiH mora imati širok pristup za strane investicije, čemu bi u velikoj mjeri pomogao napredak u provođenju evropskih integracija.

“Iskustva mnogih zemalja članica EU koje primjenjuju javno privatno partnerstvo pokazuju da ono čini svega četiri odsto od svih ukupnih javnih investicija, te da je uglavnom prisutno u energetskom i telekomunikacijskom sektoru, gdje komercijalni interesi mogu pružiti dovoljno podsticaja za investicije privatnog sektora”, rekao je Jaročević.

Prema njegovim rječima u prvih devet mjeseci prošle godine i obim i vrijednost javnog privatnog partnerstva pao je za 30 odsto u porođenju sa istim periodom 2008. godine.

Ambasador Grčke u BiH Prokopijus Manzuraniz rekao je da je javno privatno partnerstvo zakonski obavezujući ugovor između vlade i firme za pružanje dobara, kojim se poslovni rizici raspoređuju između ugovorenih strana.

Prema njegovim riječima, aranžmanom javnog privatnog partnerstva vlada je aktivno uključena tokom cijelog provođenja projekta, a privatni sektor je odgovoran za izgradnju dizajn projekta i sam rad projekta, tako da je jasno da javno privatno partnerstvo nudi korist za vladu, poreske obveznike i privatni sektor.

Današnjem međunarodnom ekonomskom forumu u BiH o javnom privatnom partnerstvu prisustvovao je i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević te ministar rudarstva, industrije i energetike FBiH Vahid Hećo.