BANJALUKA, SARAJEVO – Uvoz jakih alkoholnih pića u BiH, poput vinjaka, votke i rakije, utrostručen je za svega tri godine.
Pokazuju to podaci koje su “Nezavisne” dobile od Spoljnotrgovinske komore BiH, a po kojima smo u 2015. godini uvezli tek 9,45 miliona KM vrijedna žestoka alkoholna pića, a lani čak 29,7 miliona.
Kada je riječ o ovim pićima, u 2018. najviše smo kupovali rakije iz inostranstva, i to za 8,9 miliona maraka.
Tu spadaju šljivovica, kruška, trešnjevača i višnjevača, kao i ostale srodne vrste destilovanih pića.
Nešto manje, odnosno oko 8,2 miliona KM, platili smo likere i pića za osvježenje, dok smo za uvoz viskija dali 6,6 miliona maraka.
Za votku smo u prošloj godini potrošili oko 3,5 miliona KM, a za džin i klekovaču oko 1,2 miliona. Dugačak je spisak zemalja iz kojih smo se snabdijevali “žestom”.
“Lozovaču i komovaču najviše uvozimo iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore, dok se vinjak najviše uvozi iz Srbije. Viski sa svojim raznim destilatima najviše se uvozi iz Slovenije, Holandije i Francuske”, rekli su za “Nezavisne” iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Kako su dodali, džin se najviše uvozi iz Slovenije, Holandije, Hrvatske te Velike Britanije, dok klekovaču i ne uvozimo u velikim količinama, ali kompletan uvoz dolazi iz Srbije.
“Votka se najviše uvozi iz Hrvatske, Italije, Francuske, Slovenije, Holandije i Velike Britanije. Likeri kao i slična pića za osvježenje se najviše uvoze iz Njemačke, Hrvatske, Slovenije, Holandije i Srbije”, navode iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Sa druge strane, raste i vrijednost izvoza jakih alkoholnih pića, ali ni približno kao uvoz.
Tako je, na primjer, on 2015. godine iznosio 6,9 miliona maraka, godinu dana kasnije 9,83 miliona KM, 2017. godine 12,75 miliona, a prošle je uvezeno 13,38 miliona maraka.
Naši voćari poručuju da su domaće rakije, odnosno one proizvedene u BiH, mnogo kvalitetnije od uvoznih, te ih stoga čudi što imamo ovoliki uvoz. Imaju, ipak, i svoje tumačenje ovih ogromnih cifri.
“Na prvi pogled ne može se povjerovati da toliko pića uvozimo. Ali, sasvim je sigurno da su te brojke tačne, jer pića uvozimo za luksuzne ugostiteljske objekte. Imamo dosta bogatih ljudi koji uživaju u stranim pićima, odnosno misle da su strane marke bolje od naših. A nema ništa zdravije od naših prirodnih rakija i ostalih pića”, poručuje Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS.
Inače, prema informacijama portala The Daily Viz, oslonjenim na podatke Svjetske zdravstvene organizacije, BiH se nalazi na 93. mjestu po konzumaciji alkohola u svijetu.
Prema istom izvoru, u potrošnji alkohola u BiH prednjači pivo, a slijede rakije i ostala pića. Nezavisne novine