SARAJEVO – Savjet ministara jednoglasno je utvrdio Nacrt zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2023. godinu, koji će Ministarstvo finansija i trezora uputiti Predsjedništvu BiH, kao ovlaštenom predlagaču prema Parlamentarnoj skupštini BiH koja usvaja ovaj zakon.
Prethodno je jednoglasno usvojen Dokument okvirnog budžeta institucija /DOP/ BiH za period 2023-2025. godine, usaglašen s Globalnim okvirom fiskalnog bilansa i politika u BiH za ovaj period, koji je Fiskalni savjet BiH usvojio početkom prošle sedmice, saopšteno je iz Savjeta ministara.
Ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u okviru budžet za 2023. godinu iznose 1.315.400.000 KM, što je povećanje za 241,8 miliona KM u odnosu na budžet institucija BiH za 2022. godinu.
Prihodi od indirektnih poreza planirani su u iznosu 1.020.500.000 KM i povećani su za oko 155 miliona KM ili 18 odsto u odnosu na budžet za 2022. godinu.
Ostali izvori finansiranja su neporeski prihodi institucija BiH u iznosu 152.118.000 KM, namjenska sredstva za finansiranje institucija BiH u iznosu 692.000 KM, preneseni višak sredstava iz prethodne godine u iznosu 141.100.000 KM i primici od prodaje stalnih sredstava u iznosu 990.000 KM.
Ukupni rashodi institucija BiH iznose 1.315.400.000 KM i veći su za 23 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok servisiranje spoljnjeg duga BiH iznosi 1.245.966.362 KM, što je povećanje za 426.777.243 KM u odnosu na budžet iz prethodne godine.
Tako ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje spoljnjeg duga BiH u budžetu za ovu godinu iznose 2.561.366.362 KM i veći su za 668.577.243 KM u odnosu na prošlu godinu.
Nacrtom budžeta za ovu godinu prioritetno se podržavaju nastavak reformi u vezi sa ispunjavanjem uslova za Evropsko partnerstvo, sprovođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, prilogođavanje programima i aktivnostima Ministarstva odbrane i drugih resornih ministarstava i institucija BiH proisteklih iz programa Partnerstvo za mir i ostalih vidova saradnje s NATO-om.
Istovremeno se budžetska sredstva usmjeravaju i na sprovođenje višegodišnjih projekata budžetskih korisnika, kao i za poboljšanje socijalnog i materijalnog statusa zaposlenih u institucijama BiH.
Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto izjavila je da je danas usvojen Nacrt dokumenta okvirnog budžeta institucija BiH za period od 2023. do 2025. usaglašen sa Globalnim fiskalnim okvirom.
“Nacrt zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za ovu godinu iznosi 1.315.400.000 KM ili 23 odsto više u odnosu na prethodnu, odnosno 241,8 miliona KM. Rashodi su na nivou pokrivenosti i ništa nije ostalo nepokriveno. Možda vas čudi što smo kasnili, ali je riječ bila o procesu donošenja Globalnog fiskalnog okvira i usaglašavanja sa entitetskim nivoima vlasti”, rekla je Krišto novinarima nakon sjednice Savjeta ministara.
Prema njenim riječima, ovaj budžet je kreiran u skladu sa prioritetima sprovođenja reformi, ispunjavanja uslova za evropsko partnerstvo, realizacije programa rada mnistarstava, kao i kapitalnih izdataka institucija BiH.
Krišto je navela da je prilikom kreiranja budžeta vođeno računa i o poboljšanju materijalnog statusa zaposlenih u institucijama BiH, što uključuje i povećanje osnovice sa 535 na 600 KM za narednih devet mjeseci, kao i uvećanje regresa za godišnji odmor sa 300 na 450 KM.
Ministar finansija i trezora Zoran Tegeltija obratio se novinarima nakon sjednice Savjeta ministara BiH poručivši da će sve plate i lična primanja u institucijama BiH ostati ista, sve dok ne bude realizovano usvajanje državnog budžeta.
“Mi jesmo usvojili globalni fiskalni okvir, ali ništa od toga se neće desiti dok se ne usvoji budžet. Sve plate i lična primanja ostati će ista dok ne bude realizovano usvajanje državnog budžeta”, rekao je Tegeltija.
Tegeltija je naveo da ovakav budžet, koji je sad koncipiran za 2023. godinu, stvara pretpostavku za nesmetano funkcionisanje svih institucija na nivou BiH.
“Ovaj budžet stvara pretpostavku za rast plata i naknada u institucijama BiH i značajno poboljšanje njihvog materijalnog stanja. Prošle godine bile su korekcije zaposlenim u institucijama BiH. Bila je korekcija od 24,7 posto. Sa ovim novim korekcijama će iznosti 38,3”, naveo je Tegeltija.
On je dodao da ostaje pitanje da li su najniža primanja dovoljna velika.
“Ono o čemu smo razgovarali na sjednici Vijeća ministara jeste da se započne izrada novog zakona o platama na nivou države gdje će se govoriti o rasponu najniže i najviše plate u našoj zemlji. Ja sam prije mjesec dana istakao da je meni najvažnije pitanje kada će biti usvojen budžet, nego kada će biti usvojne pojedine cifre”, poručio je ministar finansija i trezora.
Očekuje da će Predsjedništvo BiH u ponedjeljak usvojiti i uputiti prijedlog budžeta Parlamentu.
