BANJALUKA, Banke u Republici Srpskoj (RS) su stabilne, dobro kapitalizovane i bankarski sektor je siguran, međutim, usljed svih promjena na globalnom nivou došlo je do dubljih analiza u poslovanju i odluka da se kreditna ekspanzija uspori, kaže predsjednik Bankarske sekcije u Udruženju ekonomista “Svot” Aleksandar Ljuboja.
On je za “Fokus” rekao da ne postoji dovoljno relevantnih informacija kako će se svjetska finansijska kriza odraziti na RS, ali smatra da neće biti velikih uticaja na Srpsku.
Prema njegovim riječima, prva četiri mjeseca ove godine obilježiće preispitivanje i definisanje pravaca poslovanja banaka za naredni period.
“U drugom kvartalu doći će do određenih promjena bez drastičnog poboljšanja, dok bi druga polovina godine trebalo da donese povoljniji period u bankarskom sistemu, koji će obilježiti djelimičan kreditni rast i rast privredne proizvodnje na zdravim osnovama”, kaže Ljuboja.
Ljuboja smatra da će usljed globalne finansijske krize potrošnja generalno stagnirati, biti smanjena potražnja nenamjenskih kredita, platnih kartica, ali će biti povećavana štednja u bankama ili nekim drugim finansijskim institucijama.
Govoreći o mjerama koje bi nadležne institucije RS i BiH trebale preduzeti za ublažavanje posljedica globalne ekonomske krize, Ljuboja je istakao da je Vlada RS formirala Investiciono-razvojnu banku, koja pozitivno utiče na privredu kroz podršku razvojnim programima.
“Njeno formiranje i djelovanje u ovom periodu jedan je od najznačajnih elemenata da se odupremo krizi. Pojedinačni projekti Investiciono-razvojne banke ciljno su fokusirani na pojedine grane, što znači da se planski i sistemski vodilo računa o pojedinim privrednim grana i regionima, kako bi se obezbijedio ravnomjeran razvoj RS”, rekao je Ljuboja.
On je dodao da je Centralna banka BiH s promjenom nivoa obavezne rezerve poboljšala likvidnost domaćih banaka i dala im mogućnost da se oslone na domaća sredstva i da na taj način prevaziđu probleme koji su u jednom trenutku nastali zbog nedostatka novca.
“Nama je od vitalnog interesa da podržimo izvozno orijentisana preduzeća, a realni sektor mora i sam da pronađe nove kanale i mogućnosti kako bi bili što konkurentniji na inostranom tržištu”, rekao je Ljuboja.