SARAJEVO, Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević uputio je prema Savjetu ministara Nacrt zakona o sistemu državne pomoći, koja predviđa formiranje Savjeta BiH za kontrolu državne pomoći, kao nezavisnog i operativnog tijela koje će kontrolisati tu pomoć.
”Predložen je Nacrt zakona o sistemu državne pomoći u BiH, kojim se definišu nadležni organi za provođenje zakona, odnosno Savjet ministara, entitetske vlade i Vlada Brčko distrikta BiH ” – pojasnio je Zirojević Srni.
On je precizirao da je tim nacrtom predloženo formiranje Savjeta za kontrolu državne pomoći BiH, koji bi imao sedam članova – dva izabrana na nivou Savjeta ministara BiH, po dva člana izabrana na nivou entitetskih vlada i član iz Brčko distrikta BiH.
”Po ugledu na Fiskalni savjet BiH, ovaj savjet bi imao svoj sekretarijat zadužen da pruža administrativno-tehničku pomoć članovima Savjeta, dok za model finansiranja Savjeta postoje dvije opcije oko kojih će se izjasniti Savjet ministara BiH.
Prva je da se Savjet i njegovo funkcionisanje finansira iz budžeta institucija BiH, dok druga opcija predlaže model finansiranja Savjeta u jednakim omjerima iz budžeta institucija BiH i entiteta. Pored Savjeta, u sistem kontrole pojedinačnih i programa državne pomoći uključili bi se i nadležni organi za provođenje Zakona, putem ministarstava finansija” – naveo je Zirojević.
Prema njegovim riječima, veoma je bitna informacija da se državna pomoć tretira kao ona koja je zabranjena, zatim dozvoljena državna pomoć i državna pomoć koja može biti dozvoljena, a prelazi prag ”de minimis”.
”Prag ‘de minimis’ podrazumijeva najviši iznos državne pomoć koji u periodu od tri godine, jednom ili više puta može biti dozvoljen jednom privrednom subjektu. Do tog praga, državna pomoć se daje privrednom subjektu i samo prijavljuje Savjetu BiH za kontrolu državne pomoći, a preko dozvoljenog iznosa prijavljuje se i, putem nadležnih organa, podnosi zahtjev za odobrenje Savjetu BiH za kontrolu državne pomoći”, pojašnjava ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Zirojević je naveo da zakon daje definicije privrednih subjekata, javnih preduzeća, oblike državne pomoći, postojeću državnu pomoć, mala i srednja preduzeća, državnu pomoć ‘de minimis’, referentnu kamatnu stopu i popis, odnosno inventar državnih pomoći.
Ponuđeni zakon dao je i definiciju državne pomoći, kao i one koji daju državnu pomoć, a to su: BiH, njeni entiteti, Brčko Distrikt, i svi kantoni, gradovi i opštine u BiH, a definisao je i da su korisnici državne pomoći svi privredni subjekti koji se pojavljuju na tržištu.
”Ono što je veoma bitno jeste da državna pomoć može biti u vidu programa državne pomoći i/ili pojedinačne (ad hok) državne pomoći”, dodao je Zirojević.
Prema njegovim riječima, Zakon će se primjenjivati na sve privredne subjekte koji se bave proizvodnjom ili trgovinom, kao i za sve oblike državne pomoći, izuzev državne pomoći koja se daje u sektoru poljoprivrede i sektoru vojne industrije, industrije proizvoda dvojne namjene, kao i za javnu potrošnju za infrastrukturu.
Opšta zabrana državne pomoći se podrazumjeva ukoliko je dodjeljena privrednom subjektu koji svojim tržišnim djelovanjem narušava konkurenciju ili druge tržišne aktivnosti, u mjeri u kojoj to utiče na ispunjavanje međunarodnih obaveza BiH.
Takođe, Zakonom su propisane i dozvoljene državne pomoći: ona koja ima socijalni karakter i dodjeljuje se pojedincima, finansijska pomoć onima kojima je to posebnim propisima dozvoljeno, kao i državna pomoć koja ne prelazi iznos ‘de minimis’ za period od tri godine, računajući od dana kada je prvi put dodijeljena.
”Postoji i državna pomoć koja može biti dozvoljena, a to je ona koja prelazi prag `de minimis` u izuzetnim slučajevima, kao što su: pomoć za izvoznu promociju, učešće na međunarodnim sajmovima, za mala i srednja preduzeća, za zaštitu životne sredine i uštedu energije, za istraživanje i razvoj, za otvaranje novih radnih mjesta, što će podrobnije biti regulisano podzakonskim aktima”, rekao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Zirojević je dodao da će najbitnija nadležnost Savjeta za kontrolu državne pomoći biti razmatranje i odobravanje pojedinačnih i programa državne pomoći, određivanje vraćanja državne pomoći, priprema godišnjeg izvještaja o državnoj pomoći, koordinacija izrade popisa državne pomoći, saradnja sa međunarodnim tijelima i drugim nadležnim tijelima, iniciranje izmjene zakona, itd, te da će pored Savjeta značajnu ulogu imati i nadležni organi za provođenje Zakona koji će u skladu sa Zakonom, biti uključeni u sve procese kontrole i odobravanja pojedinačnih i programa državne pomoći.
”Odluke Savjeta su konačne i protiv njih se može pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH. Državna pomoć, dodijeljena bez odobrenja Savjeta, nezakonita je, i u slučaju njenog korišćenja, Savjet nalaže povrat iznosa državne pomoći uvećan za zakonsku zateznu kamatu”, potvrdio je Zirojević. Srna