ISTOČNO SARAJEVO – Jedan od načina za korisno provođenje vremena u izolaciji zbog virusa korona jeste urbana poljoprivreda, koja se najopštije definiše kao proizvodnja hrane u gradovima, a koja može biti i vid finansijske pomoći za sve koji se njom bave, poručuje master inženjer zaštite životne sredine Jelena Turuntaš.
“Imati baštu u gradu nikada do sada nije bilo popularno, ali bašta danas više nije ‘rezervisana’ samo za one koji imaju nekoliko hektara zemljišta u ruralnim područjima, nego je potpuno dostupna i očigledno veoma potrebna za stanovnike gradova“, rekla je Turuntaševa Srni.
Ona napominje da pojam urbane poljoprivrede nije ništa novo, ali da je na našem području taj segment zdravog i društveno korisnog angažmana zanemaren iako istorija pokazuje da je proizvodnja dopunske hrane, pored hrane iz ruralne poljoprivredne praksa, korišćena u ratnim vremenima i kriznim periodima kada bi nastali problemi nestašice hrane.
Prema njenim riječima, u zemljama u razvoju ljudi mogu potrošiti 60 do 80 odsto svojih prihoda na hranu.
“S obzirom da su troškovi življenja u gradu često veći od prosječne plate građana, pogotovo ako se u obzir uzmu činjenice da u porodici najčešće ne rade svi članovi, neosporno je govoriti o značaju prihoda bavljenja urbanom poljoprivredom za poboljšanje standarda života stanovništva, posebno onih građana koji nemaju porodice i zemlju na selu, pa nemaju taj izvor prihoda“, navodi Turuntaševa.
Ona dodaje da postoji više mogućnosti bavljenja urbanom poljoprivredom, od klasičnih dvorišta i zajedničkih urbanih bašta na javnim i privatnim površinama do balkonskih bašta, krovnih bašta, vertikalnih bašta i šumskih bašta.
Prema njenim riječima, u posljednjih nekoliko godina kao posebno praktične izdvajaju se balkonske bašte, pri kojim balkoni vrlo lako mogu biti “napunjeni” biljkama.
“Mini paradajz, šargarepa ili hrskave rotkvice u saksijama – sve su to dokazi da sa malo kreativnosti možemo na balkonima uzgajati hranu za svoje potrebe. Osim što ćete uvijek pri ruci imati nešto vaše i svježe, biljke na balkonu doprinijeće ugodnijoj mikroklimi u stanu. Baštovanstvo na balkonu manje je zahtjevno od onog pravog – manja površina zahtijevaće manje zalivanja i okopavanja, a opet će vas zabaviti toliko da bude antistres ili hobi aktivnost“, poruka je ovog master inženjera zaštite životne sredine iz Istočnog Sarajeva.
Ona naglašava da se na balkonu može uzgajati praktično sve – od mahuna i graha do cvekle, mrkve, zelene salate, a najpopuranije je uzgajanje začinskog bilja, čajeva, jagoda i niskog povrća sa kratkim korijenom, te voće.
“Za uspješno gajenje većine povrća i bobica treba saditi na suncu najmanje šest sati dnevno. Na balkonima, koji su na mračnim stranama će napredovati povrće kao što su zelena salata, blitva, luk, peršun. Zbog toga je važno da se, prije nego što planiramo napraviti balkonski vrt, raspitamo o karakteristikama i potrebama svake biljke“, navela je Turuntaševa. Srna