BANJALUKA – U Vladu Republike Srpske nedavno je stigao nesvakidašnji prijedlog iz Nacionalnog parka Sutjeska. Naime, uprava preduzeća traži da im Vlada kao osnivač odobri dopunu djelatnosti kako bi se mogli baviti proizvodnjom rezane građe i pokrenuti pilanu.
Po ocjeni ljubitelja i zaštitnika prirode to je nečuveno, jer bi kako smatraju, uprava trebala da se svim snagama bori upravo protiv takvih ideja.
Sa druge strane u “Sutjesci” smatraju kako je to dobra poslovna prilika.
Oni su 11. marta ove godine uputili zahtjev Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske kojim traže da u spisak djelatnosti dodaju i šifru 16.10 – testerisanje i blanjanje drveta (proizvodnja rezane građe) i impregnacija drveta.
Nakon toga, svoj zahtjev su dopunili i tražili dozvolu za proizvodnju građevinske stolarije i elemenata.
Ministarstvo je zatražilo mišljenje Republičkog zavoda za zaštitu kulturno istorijskog i prirodnog nasljeđa, koje je ovu inicijativu odmah odbacilo.
“Zavod smatra da je obavljanje djelatnosti iz oblasti primarne prerade drveta od strane Javne ustanove Nacionalni park „Sutjeska“ u suprotnosti sa osnovnim ciljevima održivog upravljanja nacionalnim parkom. Zakonom su jasno propisani poslovi koje obavlja Javna ustanova koja upravlja nacionalnim parkom, te je istim propisano da je na području nacionalnog parka zabranjeno obavljati djelatnosti koje ugrožavaju njegova obilježja”, naveli su oni u svom mišljenju.
Ni resorno ministarstvo se nije puno dvoumilo.
“Ministarstvo je razmotrilo dostavljena mišljenja, te je uobzirilo i odredbe člana 11. Zakona o nacionalnim parkovima kojima je propisano da je na području nacionalnog parka zabranjeno obavljati djelatnosti kojima se ugrožavaju obilježja nacionalnog parka”, naveli su oni.
Inače ministarstvo je prema Vladi RS spremilo prijedlog o promjeni odluke organizovanja Nacionalnog parka, koji će iz javnog preduzeća promjeniti oblik i poslovati kao javna ustanova.
U njemu je odobrena samo sanitarna sječa, odnosno sječa stabala koja su izvaljena u nevremenu.
Takođe, među novim djelatnostima kojima će se ustanova moći baviti je gajenje žitarica i mahunarki, povrća, bobičastog, orašastog i ostalog voća.
„Drugi zarađuju, a mi ispadamo glupi“
Direktor parka, Aleksandar Kovač u razgovoru za CAPITAL tvrdi kako ih interesuje isključivo sanitarna sječa.
Pilana bi, pravda se, bila van kruga zaštićenog područja.
“Na njoj bi se obrađivali trupci iz sanitarne sječe, a to je resurs od oko 5.000 kubika na godišnjem nivou. Daska bi se koristila za obnovu i održavanje naših resursa”, pojašnjava on.
Prema njegovim riječima stabla iz sanitarne sječe su se do sada prodavala ispod svake cijene.
“Ne želimo da više prodajemo drvo ispod svake cijene, da se drugi ugrađuju, a da mi ispadnemo glupi i idioti”, zaključio je on.
Umjesto da čuvaju, oni bi da sijeku šumu
U Centru za životnu sredinu smatraju kako je ovaj zahtjev neprihvatljiv.
“Smatramo da je neprihvatljivo da uopšte Javna Ustanova čija je osnovna odgovornost očuvanje prirodnih i kulturnih bogatstava NP i održivo upravljanje tim prostorom traži djelatnosti koje su u direktnom sukobu sa Zakonom o nacionalnim parkovima. U zakonu se jasno navodi da je zabranjeno bilo koji način uništavati i ugrožavati obilježja nacionalnog parka”, poručuju oni.
Prijetnju vide i u ostalim djelatnostima koje su odobrene, a koje su vezane za poljoprivrednu proizvodnju.
Naime, kako napominju, Zakon o nacionalnim parkovima zabranjuje unos autohtonih (unesenih/nezavičajnih) vrsta biljaka, životinja i gljiva, kao i gradnju objekata ili izvođenje drugih radova kojima se zagađuje zemljište i vazduh, pogoršava kvalitet voda, mijenja njihova količina, prostorni i vremenski raspored.
“Poljoprivredna proizvodnja jedna je od najvećih zagađivača životne sredine, zbog čega smatramo da je ovaj tip djelatnosti u direktnom konfilktu sa zakonom i ne pripada u okvire nacionalnog parka. Pošto se poljoprivreda i stočarstvo kao prakse već koriste od strane lokalnog stanovništva, od kojih je određenom broju ljudi to i osnovni prihod, naglasak bi trebao da bude na podršci i promociji lokalnog stanovništa koje se bavi tradicionalnom poljoprivredom, a ne stvaranjem dodatne konkurencije koja uz to narušava osnovna obilježja Nacionalnog parka i krši zakon”, zaključili su oni.
CAPITAL: Dejan Tovilović