BANJALUKA – Upravni odbor Agencije za informaciono komunikacione tehnologije RS poništio je rješenje kojim su portalu CAPITAL uskraćene informacije o potpisivanju tajnog ugovora sa kineskom kompanijom ELINC vrijednog 57 miliona maraka.
Ovo rješenje doneseno je na osnovu presude Okružnog suda u Banjaluci u korist CAPITAL-a u kojoj je potvrđeno je da je odbijanje našeg zahtjeva za slobodan pristup informacijama vezan za nabavku softvera za digitalnu zaštitu u svim institucijama u RS bilo nezakonito.
“Žalba je osnovana. Utvrđeno je da su povrijeđena pravila postupka, kao i da nisu pravilno i potpuno utvrđene činjenice. Prvostepeni organ (Agencija za IKT RS) obavezan je da donese novo rješenje“, navode iz UO Agencije za IKT RS.
Sud: Agencija nema pravo da krije ugovor sa Kinezima od 57 miliona KM
Inače, prije mjesec dana Okružni sud u Banjaluci prihvatio je tužbu CAPITAL-a i poništio rješenje UO Agencije za IKT RS koja nam je uskratila informacije o ugovoru, kao i kopiju ugovora koji je prije godinu dana potpisan sa kineskom firmom.
Nabavka softvera od kompanije koja je inače vezana za vojnu industriju zamalo je prošla ispod radara, a ugovor je označen kao tajan odmah nakon potpisivanja.
Nakon što je CAPITAL to otkrio, uskraćene su nam informacije o razlozima za oznaku tajnosti, kao i kopija ugovora.
Agencija je prvo odbila naš zahtjev za dostavljanje informacija, a zatim je i njen UO odbio našu žalbu.
Srpska tajno sklopila ugovor od 57 miliona sa kineskom firmom povezanom sa vojnom industrijom
Nakon toga smo podnijeli tužbu sudu koji je presudio u našu korist i naložio Agenciji da donese novo rješenje.
„Tuženi je bez ikakvog valjanog obrazloženja, osim paušalnog navođenja da bi objavljivanjem traženih informacija bila prouzrokovana šteta za javni organ kao i za ELINC, neosnovano odbio zahtjev tužioca“, naveo je sud u obrazloženju presude.
Dodaje i da Agencija prilikom razmatranja zahtjeva nije ni razmotrila sve relevantne okolnosti datog slučaja.
„Tuženi u obrazloženju ništa ne navodi osim što da bi bila prouzrokovana šteta, niti navodi bilo kakve dokaze za štetu na koju se poziva jer nije jasno kakva šteta može nastati javnim objavljivanjem kopije ugovora za nabavku softvera“, piše u obrazloženju.