BANJALUKA – Unicredit banka neće morati platiti 256 miliona maraka firmi “Bitminer Factory” koja se bavila rudarenjem kriptovaluta zbog gašenja poslovnog računa, saznaje portal CAPITAL.
Naime, Viši privredni sud preinačio je prvostepenu presudu Okružnog privrednog suda u Banjaluci iz decembra 2021. godine.
“Žalbe tužene se uvažavaju te se ista prvostepena presuda preinačava tako što se odbija tužbeni zahtjev tužioca da se tužena obaveže na ime naknade da isplati 256 miliona KM”, stoji u presudi u posjedu portala CAPITAL.
Presuda je donesena 31. januara ove godine od strane Snježane Romčević Tadić, kao predsjedavajuće sudskog vijeća, a pored nje odlučivali su i sudije Drago Turkeš i Nataša Bošković.
Podsjećamo, prema prvostepenoj presudi, a o kojoj je upravo CAPITAL prvi pisao kao i o cijelom ovom sporu, “Unicredit banka” Banjaluka preduzeću “Bitminer Factory” trebala je platiti 256 miliona maraka odštete zbog jednostranog gašenja računa i propasti projekta zasnovanog na blockchain tehnologiji, vezanog za proizvodnju struje i rudarenje kriptovaluta.
“Bitminer” je preko računa skupljao novac za svoje projekte, do momenta dok se “Unicredit banka” nije umiješala i počela vraćati novac investitorima, pravdajući se internim aktima koji im brane poslovanje sa preduzećima u oblasti kriptovaluta.
Sud u presudi naveo kako banka nije dokazala da je bilo kojim aktom imala propisanu zabranu za ulazak u poslovni odnos sa takvim klijentima.
CAPITAL: D. Tovilović
33 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Naslov bi trebao biti Pravda je konačno pobijedila!
Sitni kriminalci izgubili.
A koliko ce da plati?
ima Boga
Toviloviću ti si napisao ovaj članak kao da ti je krivo zbog poništenja presude ili si samo dobro plaćen 🤔
Da, pravda, zvana pritisak Unicredita na sve živo. Čak se i jedan Nebojša Vukanović našao da brani jednu banku, koja je najveća banka u BiH. Šta reći, borac protiv krupnog kapitala. Ludilo! Zato, pretpostavljam, slijedi Strazbur, nakon što su sva domaća pravna sredstva iscrpljena. Znam da bih ja išao na Strazbur, da se nađem u ovakvoj situaciji.
A krupni pobjedili. :)))
Morace bitminer banci platiti 100000 troškova, ako bude imao hahaha
Bog nema nikakve veze sa tim, već sudije, koje jedno presude na jednom stepenu, a nešto sasvim drugo, na drugom. Ovim igrokazom, sudije same sebe obesmišljavaju, kao i samo pravosuđe, koje je ovim potezima pokazalo, da je sprdačina od pravosuđa.
Bravo gospodo sudije, što ste ovom presudom zatvorili vrata, za sve start up investitore i što ste ovom presudom omogućili Unicreditu, kao i drugim bankama, da i dalje mogu da prave pravne i finansijske probleme pojedincima i privredi, kojima je biznis povezan sa digitalnom imovinom. Bravo i za državu (tj. za RS), koja je regulisala digitalnu imovinu, na način da je to samo mrtvo slovo na papiru, koji trpi svašta, pa tako i zakon tj. regulativu, kojom je regulisan pojam digitalne imovine, ali na jedan oskudan način.
Nadam se da biće Strazbura.
Izgleda da se Mrdiću izmaknula stolica izvršnog direktora, neće kum Kajuška kupiti banku. Živela pravda i Milan Kajtez.
Digitalna imovina? To je ono kad nemaš ništa, a onda uz stranku i sudije imaš stotine miliona? Pa onda opet nemaš. I tako u krug. Investitori u RS? Mešetari.
Goran, to je ono što mnogi imaju, bez obzira na stranačku pripadnost. :)))
Inače, dotični investitor navodno iz SNSD-a.
https://www.facebook.com/Bitminerfactory?mibextid=ZbWKwL
Bandiera rossa
:)))
Mrdiću jesi li ti svome drugu iz Trebinja ekskluzivno dao primjerak presude i koliko si se ugradio, tj. je li reket i dalje 20%
Kajteza, Viteza od Mrkonjića, najurili sa mjesta šefa pravne službe, i vidi čuda sistemsku banku ipak neće kupiti njegov zemo Kaja za 100 KM.
genije, ova namještena presuda da je prošla…desio bi se finansijski armegedon u RS od kojeg bi profitirao samo Kaja a ni jedna strana grupacija nikad više ne bi kročila ovdje….
Pa da puno je vjerovatnije da su dva sitna lopova iz Gradiške i Pantelija Damjanović taj kapacitet da im “investitori” saliju milione maraka za proizvodnju struje koja bi se trebala koristiti za rudarenje kriptovaluta.Dečko da li si ti obolio ?
naporan si, kalimero
Prikupljeni milioni nisu “ništa”, niti je to digitalna imovina, već pravi novac, koji je banka otela od klijenta. Banka nije otela od klijenta kriptovalute, već pravi novac. Da je otela kriptovalute i to je krađa.
Iza digitalne imovine, stoji fizički novac. Osim toga, banka od klijenta nije otela kriptovalute, već novac, mada i da je otela kriptovalute i to je otimačina.
Kalimero? Daj, možes ti to bolje ili jednostavno, ne možeš. 😉
Kalimero? Daj, možes ti to bolje ili jednostavno, ne možeš. 😉
Šta će Kaji Unicredit banka, kad ima dvije banke.
Koliko mi se čini, banka nije nikome ništa otela, nego je “investitorima” vratila novac. A “rudari” izgubili hipotetičku zaradu…
Banka nema pravo da se miješa, u internu strukturu klijentovog biznisa. Ovdje ne govorimo o hipotetičkoj zaradi, već o pravoj višemilionskoj vrijednosti, koja je oteta od klijenta, od strane banke.
Firma koja nije imala nikakve zarade, niti poslovne aktivnosti, ne može tražiti izgubljenu zaradu, jer ne nije ni imala nikada niti mogla dokazati.
Banka “otela” milione…Jeste, baš… Trebalo je možda krivičnu prijavu sačiniti??? Otete pare su krivično djelo !?! …
Smiješno na koju fintu se neko usudio igrati sa milionima depozita naših građana…
Naravno da firma niije imala nikakvu zaradu, niti poslovnu aktivnost, kada je riječ o start up firmi, u fazi prikupljanja kapitala, a koja je prikupila milione KM novčanih sredstava, koje je banka otela, tako da firma nije ni imala priliku, da iz faze prikupljanja kapitala, pređe u fazu pokretanja biznisa, jer ju je banka u tome spriječila, tako što joj je prikupljene pare otuđila, te stoga banka je odgovorna, za pare koje je njen klijent privukao, a koje je banka samovoljno otela od svog klijenta, ostavivši ga tako bez para, što je ravno krađi.
Ne vidim kakve veze imaju depoziti građana, sa sporom banke sa svojim klijentom, pošto poslovna aktivnost banke je odvojena od depozita građana, mada nebi me čudilo, da u slučaju sve izvjesnijeg spora u Strazburu i eventualnog gubitka spora, od strane banke, vidim da ista u isplati odštete prema klijentu, radije posegne za depozitima građana, negoli za svojom imovinom. :)))
Jarane, a što bi ja trebao da brinem, o sudbini neke banke, kada pale su do sada tri banke i život ide dalje, zajedno sa parama, radnicima i tržišnim udijelom, koji kada dođe do propasti neke banke, prelaze u ruke i naručje drugih banaka. Koga nema, bez njega se može. Ni prva ni posljednja banka, koja je propala ili koja će propasti, u ovoj zemlji.
Ne razumiješ se u bankarsko poslovanje i koncept banke koji se zasniva na povjerenju, tako da ne možeš ni da razumiješ koje implikacije bi nastale kada bi jedna takva banka morala isplatiti tih 250 miliona.
Takođe ne razumiješ kako se računa izgubljena dobit na sudovima i šta je izgubljena dobit po definiciji, a to je dobit koja bi se mogla očekivati po redovnom toku aktivnosti, ali pazi sad AKTIVNOSTI NIJE BILO, NI REDOVNE NI VANREDNE.
Treća stvar, tvrdiš da je banka otela novac, znači zadržala sebi 250 miliona od tih nazovi investitora koji su uplatili novac za koji nemaju ni porijeklo? Kako da ne…
Pojedini ovdje komentarišu po principu “hiljadu puta ponovljena laž postaje istina”. Banka nije otela (!!) već zaustavila uplate i vratila već uplaćeni novac. A znamo da ovo nije jedina banka koja posluje ovdje, zar ne? Dakle, mogao se račun otvoriti i negdje drugo. Da li je banka napravila neki ili više propusta, vjerovatno jeste. Da li su ovi “preduzetnici” oštećeni za ove milione, definitivno nisu.
Pa banka je ukazala klijentu povjerenje otvaranjem računa, da bi ga kasnije ugasila i otela pare od istog, tako da, ako je riječ o povjerenju i to je banka izgubila i to ne samo od strane ovog klijenta, već i od strane mnogih drugih potencijalnih klijenata banke, koji poslije ovog slučaja, izbjegavaju da imaju posla sa ovom bankom, koja se ponaša na jedan kaubojski način.
Ovdje ne pričamo o izgubljenoj dobiti, već o otetim parama, od strane banke prema njenom klijentu. Samo kod nas, banka može da otme pare od svog klijenta i prođe nekažnjeno, što je poražavajući podatak za pravdu, pravosuđe i povjerenje u bankarski sistem. Poslije ove presude, ne samo da će sa pravom mnogi investitori zazirati od Unicredit banke, već i od drugih banaka, koje ne prihvataju novac i biznis povezan sa digitalnom imovinom.
Porijeklo novca vezanog za digitalnu imovinu moguće je ustanoviti, čak mnogo jednostavnije, nego kod tradicionalnog oblika imovine. Banka je mogla to ustanoviti čak u par klikova, da je htjela. Vidjela bi da je sve u redu i da tu nema nikakvog finansiranja terorističkih aktivnosti. :)))
Nije šija, nego vrat. Isto tako, nije na banci, da se miješa u posao svog klijenta. Na banci je samo da dozvoli ili ne dozvoli otvaranje računa.
Banka ne samo da je napravila više propusta, već je napravila i višemilionsku štetu po svog klijenta.
Investitor je mogao drugdje da otvori račun, ali Unicredit banka ga je prihvatila, da bj mu na kraju zatvorila račun. Time je dotična banka, pored mnogih drugih propusta i zavlačila klijenta, umjesto da odmah kaže da ne prihvata biznise vezane za kriptovalute, ako ne prihvata tu vrstu biznisa.
Čuj “nije šija nego vrat”. Velika je razlika vratiti novac “investitorima” i oteti novac. A koliko vidim ta ideja, biznis, milioni, kamioni, je toliko sigurna i jaka, kada jedno zatvaranje računa tako lako pokoleba investitore koji su već donijeli odluku da ulože milione. Da je postojala stvarna namjera da neko investira “250 miliona”, sigurno ne bi odustao zbog zatvorenog računa. Naravno, odgovor na to će biti da su se investitori predomislili jer su shvatili u kakvu državu ulažu ( kao da i prije toga nisu mogli pretpostaviti ), te da je zbog blockchaina nemoguce promjeniti račun. Presmiješno…
Eto onda, zbog “vračanja novca” Unicredit je bio na sudu nekoliko godina. Bude li i drugim investitorima “vraćao novac”, biće opet na sudu, ako ne promjeni svoju praksu ili šta već.
Ljudi koji su pokrenuli ovaj biznis su se u međuvremenu povukli iz istog, jer su u međuvremenu vidjeli da imaju posla sa pravosuđem, koje je veoma zavisno od pritisaka (u ovom slučaju, od prtisaka banke) i bankom koja biznise povezane sa kriptovalutama poistovjećuje sa kriminalom i to samo zato što službenici Unicredit banke, ne znaju svoju politiku banke, pa svojim potezima prave i svojoj banci i sebi i državi probleme, a i kvare privrednu klimu u državi. Poslije su krivi investitori, što ne paze s kojom bankom imaju posla. :)))
Poslije neka se niko ne čudi, zašto je investiciona klima u ovoj zemlji skoro nikakva, ako i toliko.