BEOGRAD, Kada budu ispraćali ovu godinu, mnogi građani u Srbiji će poželjeti da se u narednoj novoj 2013. izbore sa svim svojim dugovanjima. Umjesto poklona, ispod jelke čekaju nas minusi na svim poljima. Tu će biti i neplaćeni računi, krediti i kamate za kašnjenja, tekući računi ispod crvene linije.
Želja da sa trenutnim platama podmirimo potrebe svog domaćinstva i pokrijemo bar dio sopstvenih zaduženja, privilegija je malog broja građana naše zemlje.
Zato je u Srbiji ovih godina najčešće pitanje koje postavljamo i sebi i drugima – kako uspijevamo da preživimo sa ovakvim primanjima? Odgovor ne mogu da daju ni stručnjaci, jer gotovo 70 odsto domaćinstava, pokazuju istraživanja, jedva sastavlja kraj sa krajem.
Prosječna zarada je statistička varka, jer malo govori o stvarnom stanju finansija domaćinstava s ozbirom na to da ne postoje preliminarni podaci o kupovnoj moći domaćinstava koji izostaju zbog izbjegavanja države da uradi socijalne karte.
Statistički prikaz o potrošnji domaćinstava opet daje samo neke orijentacione podatke. Veoma je interesantno da je prosječna zarada po stanovniku 89,1 evro, za razliku od Crne Gore gdje je prosječna zarada oko 130 evra, a u Sloveniji 380 evra. To je ukupni potencijal potrošnje i veoma je bitno uporediti kupovne moći na ovaj način.
Upravo zbog besparice, većina žitelja Srbije preživljava uz pomoć odloženog plaćanja. Čak i mlijeko i hljeb, salamu plaćamo, kada možemo, na sedam mjeseci. Nekad smo za to vrijeme otplaćivali tehniku i namještaj. Život na poček potvrđuje i statistika, pa prema istraživanjima udio čekova na odloženo plaćanje u ukupnoj potrošnji dostigao je 20 odsto. Uoči praznika kupci ispišu i do 50 odsto više čekova.
Sa prosječnim primanjima danas u Srbiji mogu se pokriti troškovi minimalne potrošačke korpe. Za onu „puniju“ neophodne su bezmalo dvije mjesečne zarade. Porodice, prema posljednjim podacima statistike, mjesečno na raspolaganju imaju skoro 55.000 dinara. Toliko nam stiže iz jedne plate „teške“ 22.176 dinara i jedne penzije koja prosječno iznosi 19.398 dinara.
Najveći dio primanja – 43,2 odsto odlazi za hranu i bezalkoholna pića, pokazuju podaci statistike o raspoloživim sredstvima i ličnoj potrošnji domaćinstva. Najviše za hranu, čak 47,5 odsto, troše žitelji južne i istočne Srbije, a najmanje u Vojvodini – 38,2 odsto. Situacija je obrnuta kada su troškovi stanovanja, struje, gasa i prevoza u pitanju. Najmanje za te usluge izdvajaju na jugu naše zemlje, a najviše na sjeveru.
Iako nas svakodnevno upozoravaju da nam plate i penzije rastu brže od produktivnosti privrede, poređenje platežne moći građana u prošloj i ovoj godini na strani je vremena koje je prošlo. Za prosječnu platu lane smo mogli da kupimo čak 16 kilograma svinjskog mesa više nego danas, a 50 litara ulja ili 40 litara običnog mlijeka manje možemo sada da priuštimo nego u istom periodu prošle godine. I krompir nam je postao skupa roba – za prosjek možemo da kupimo čak 100 kilograma manje nego lani.
Kada se na sve svakodnevne izdatke dodaju i krediti koje ima većina žitelja Srbije, „teret“ je duplo teži. Zaključno sa novembrom, građani duguju bankama gotovo 600 milijardi dinara, 10 odsto više nego prošle godine. Polovinu ove sume čine stambeni krediti, zbog gotovinskih kredita zaduženi smo 164 milijarde dinara, i tu je rast od 15 odsto. Potrošački krediti na godišnjem nivou bilježe značajan pad od 15 odsto. Upravo i taj podatak pokazuje i značajan pad standarda i kupovne moći stanovništva, jer smo zaduženi do guše. Novosti
