BEOGRAD, Vlada ima velike probleme i ne bih bio u njihovoj koži. Privrednici i ekonomisti su toga svjesni i naš prijedlog antikriznih mjera nije nikakav pritisak na vlast već izraz solidarnosti. Jer, kada država ima probleme, i svi mi ih imamo.
Ovo u intervjuu za ”Novosti” poručuje prof. Dragan Đuričin, predsjednik Saveza ekonomista Srbije, koji je, zajedno sa privrednicima Toplicom Spasojevićem i Branislavom Grujićem, državnom vrhu uputio dokument u kome se detaljno predlažu rješenja za izlazak iz krize.
* Očekujete li da vlast uvaži vaše apele i program koji nudite ili da se prepucavanja sa krupnim privrednicima nastave po cijenu potpunog zaoštravanja odnosa?
– Treba uraditi detaljnu analizu prijedloga koji smo poslali. U ovom trenutku, krajnje je neodgovorno kritikovati Vladu, mahati lošim ekonomskim pokazateljima. Treba stišati strasti i zbiti redove jer nema svrhe tražiti krivce, već brza, efikasna i održiva rješenja. Svi moramo da se udružimo kako bismo mogli da preživimo. Važno je da se održi nivo aktivnosti, pedale bicikla moraju da se okreću.
* Država se žali da privrednici žele da imaju preveliki uticaj na donošenje važnih odluka, kapitalisti uzvraćaju da bi država trebalo da im više pomogne. Ko je u pravu?
– Simbioza politike i privrede mora da postoji, ali ona ne smije da ide u korist pojedinaca, a protiv interesa većine. Odgovorni političari moraju da znaju da su privrednici jedno od najvažnijih uporišta za ostvarivanje njihovih zamisli. Jer, privrednici, pomjerajući granice progresa za sebe, istovremeno ih pomjeraju i za društvo.
* Da li dokument koji ste poslali predstavnicima vlasti znači da je propao pokušaj od prije nekoliko mjeseci da se stvori zajednički front država-sindikati-privrednici?
– Mislim da nije. Sve pozitivne inicijative su dobrodošle.
* Bilo je prijedloga i da se održavaju zajedničke sjednice Vlade i predstavnika krupnog kapitala. Ni od toga još ništa…
– Svakako bi bilo dobro održavati konsultativne sjednice. Na nama je da dajemo konstruktivne ideje, a na Vladi i parlamentu je da odluče da li su one dobre i mogu li da dovedu do rješenja. Ako smatraju da nisu, moraju da preuzmu odgovornost za eventualne posljedice.
* Osnov vašeg antikriznog paketa je uvođenje novog privrednog modela, koji već mjesecima najavljuju i premijer Cvetković i ministarka Dragutinović. U čemu je razlika između vaše i njihove zamisli?
– Naš prijedlog u fokus stavlja rast proizvodnje u realnom sektoru, kroz investicije u infrastrukturu, energetiku, telekomunikacije, poljoprivredu… Po nama, infrastruktura treba da se finansira isključivo iz koncesija, nikako kreditima, jer smo već prezaduženi.
* Zašto smatrate da je postojeći monetarni model neodrživ?
– Priliv deviza od investicija i privatizacije nedovoljni su da postojeći monetarni model bude dugoročno održiv.
* Kakvu politiku kursa bi država trebalo da vodi?
– Moramo definisati novi model koji, pored kontrole cijena, uključuje i kontrolu kursa i rješenje problema nezaposlenosti.
* U vašem prijedlogu da Vlada bude ta koja će odlučivati o kursu mnogi vide opasnost da se ne sklizne u intervencionizam?
– To je suviše jaka riječ za fino štimovanje situacije. Mi se zalažemo ne za fiksni, već za stabilni kurs koji ne mora da se brani intervencijama NBS. Treba uvesti transparentnu formulu za korekcije kursa i definisati da li bi se te korekcije vršile kvartalno ili na šest mjeseci.
* Očekujete li dalji pad dinara u narednom periodu?
– Kretanje kursa prije svega će zavisiti od toga kakav će monetarni model biti primjenjen.
* Da li je pravi trenutak za dizanje PDV i smanjenje poreza na zarade?
– Država, prije svega, treba da se drži načela čvrstog budžetskog ograničenja. Ona ne smije sebi da dozvoli luksuz da mjesečno troši 150 miliona evra više nego što prihoduje. Prvo mora da zategne kaiš u javnom sektoru i državnoj administraciji, pa tek onda da to traži i od drugih.
Preispitati odluku o bonusima
* Pozdravljate li odluku Vlade da podjeli bonuse od 5.000 i 3.000 dinara zaposlenima u javnom sektoru i penzionerima?
– Striktno ekonomski gledano, to nije dobra odluka i možda bi je trebalo preispitati. Međutim, Vlada vjerovatno mora da brine i o nivou socijalnog pritiska i da taj pritisak amortizuje.
Nedostaju nam četiri milijarde evra
* Koliko direktnih stranih investicija je Srbiji potrebno godišnje kako bi se podigla privredna aktivnost?
– Nedostaje nam 3-4 milijarde evra godišnje za makroekonomsku stabilnost. Zbog globalne krize strani investitori su suzdržani, a domaći su prezaduženi i opterećeni kreditima da bi mogli da krenu u novi investicioni ciklus. Zato je sada na potezu država koja ima zadatak da učini sve kako bi se pokrenuo novi investicioni ciklus. Novosti
