BEOGRAD, Suncokret, naša najznačajnija uljarica, ove godine bi, kako procjenjuju stručnjaci, trebalo da zauzme oko 150.000 hektara. Sa prosječnim rodom od oko dvije tone po hektaru, Srbija bi trebalo da ima dovoljno sirovine za proizvodnju ulja, ne samo za svoje potrebe, već i za izvoz.
Samim tim, prošlogodišnja situacija sa nestašicom ulja, bar iz ugla poljoprivrednika, odnosno, proizvođača osnovne sirovine za uljare, ne bi trebalo da se ponovi. Sjetva suncokreta, kako objašnjava Vladimir Miklič, rukovodilac Odjeljenja za uljne kulture, novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, već je počela, ali, relativno niskim intenzitetom.
– Optimalni rokovi za sjetvu ove uljarice počinju u prvoj dekadi aprila – kaže Miklič. – Posljednjih godina, zbog viših temperatura, sjetva je počinjala i ranije, ali, ove godine, kako stvari stoje, sjetva će se odužiti, i to posebno u Banatu, u kom se, tradicionalno, sije najviše suncokreta.
Poljoprivrednici u Banatu, napominje Miklič, imaju problema sa visokim nivoom podzemnih voda, odnosno, sa vodom koja leži na njivama.
– Upravo zbog toga, sjetva će na njima kasniti – kaže Miklič. – I pored toga, međutim, vjerujem da će sjetveni plan biti ispunjen, prije svega, zbog povoljne cijene koju prerađivači nude.
Kukuruz
Sjetva kukuruza, naše najpopularnije žitarice, takođe samo što nije počela. Kako objašnjava Goran Bekavac, kukuruz bi trebalo da bude zasijan na najmanje 1,3 miliona hektara.
– Gotovo sam siguran da će, zbog dobre cijene, kukruz zauzeti gotovo sve „slobodne“ njive – kaže Bekavac. – Strahujem da će se besparice u selu odraziti na konačan prinos. Novosti