BEOGRAD – Nacionalni tim za preporod sela Srbije pozvao je povratnike iz inostranstva i druge građane da ulože svoj novac u mini-pivaru i proizvodnju zanatskog piva.
Kako je ocjenilo to tijelo, to je ulaganje koje se može isplatiti za pet godina.
Preporučeno je i da konkurišu za podsticajna sredstva u okviru programa “500 zadruga u 500 sela”, i ponuđeno da za sve zainteresovane organizuju posjete mini-pivarama uz stručna predavanja o tehnologiji proizvodnje i prednostima udruživanja.
Ministar Milan Krkobabić i akademik Dragan Škorić iz ovog Tima posle konsultacija s profesorom Janom Kižgecijem i predsednikom Udruženja malih i nezavisnih pivara Srbije Dejanom Smiljanićem poručili su da proizvodnja zanatskog piva u mini pivarama može da bude isplativ posao.
U Srbiji je trenutno ima oko 40 registrovanih zanatskih pivara, od kojih je 10 u Beogradu gdje je i potražnja takvog piva velika.
Instalisani kapaciteti svih pivara u Srbiji su oko 12 miliona hektolitara, a godišnja proizvodnja nekoliko godina unazad je oko pet miliona hektolitara piva u čemu zanatska piva učestvuju sa manje od jednog procenta.
Kako se navodi u saopštenju, ministar Krkobabić ističe potrebu da se Srbija u finalnoj proizvodnji ubuduće više bazira na domaćim sirovinama.
“Moramo znatno da povećamo proizvodnju neopravdano zapostavljenog domaćeg hmelja, koji po svojim osobenim svojstvima sa našeg geografskog područja, može da bude upečatljiv sastojak domaćeg zanatskog piva“, izjavio je on.
Dodao je da je proizvodnja zanatskog piva kako u urbanim sredinama ali i u okviru poljoprivrednih gazdinstava nezaobilazan dio ukupne turističke ponude, a posebno seoskog turizma.
Član Nacionalnog tima za preporod sela Srbije profesor Kižgeci koji je stručnjak za hmelj ocjenio je da u Srbiji ima dovoljno sirovina za proizvodnju zanatskog piva.
“Pivskog ječma, od koga se proizvodi pivski slad, zatim hmelja, koji daje gorčinu i koji je obavezan sastojak u proizvodnji zanatskog piva, u Srbiji ima dovoljno, a hmelj bismo mogli da proizvodimo i za izvoz“, izjavio je on i dodao da domaći hmelj može da bude konkurenstan američkim i njemačkim sortama.
Predsjednik Udruženja malih nezavisnih pivara Srbije Smiljanić, suvlasnik pivare Blek Turtl naveo je da posle Beograda, mini-pivara najviše ima u Novom Sadu i Pančevu.
“Kapacitet se kreće od 100 do 2.000 litara po jednom kuvanju, a najznačajnija razlika zanatskog od standardnog piva je što se za zanatsko pivo koriste sirovine u izvornom obliku, a fermentacija, odležavanje se rade na tradicionalan način“, objasnio je on.
Predložio je da država pomogne tako što će omogućiti ravnopravnu prodaju zanatskog piva sa ekskluzivnim prodavcima – proizvođačima.
Ulaganje u mini-pivaru može da iznosi od nekoliko hiljada do nekoliko stotina hiljada evra, a Branko Popović iz somborske pivare Ravangrad predlaže za manje domaćinstvo ili salaš proizvodnju piva u mini pivari kapaciteta 250 litara a vraćanje uloženog novca može da se očekuje za oko pet godina.
U 2018. godini Srbija je izvezla 1.3 miliona hektolitara piva u vrijednosti 43,3 milona evra, dok je uvozeno 343.968 hektolitara što je 14,2 mil evra.
Oko 42 odsto piva se izvozi u BiH, slijedi 23 procenta izvoza u Bugarsku, pa izvoz u Crnu Goru, Mađarsku, i Hrvatsku, dok se najviše uvozi iz Slovenije.
Grupacija proizvođača piva u Republici Srbiji godinama insistira na smanjenju fiskalnih nameta, jer od ukupne cijene piva više od 35 odsto pripada akcizi, što je najviše u regionu.
Tanjug
