NJUJORK, Na svjetskim se berzama prošle sedmice trgovalo vrlo nesigurno zbog strahovanja ulagača da se bliži kraj ere izuzetno labave monetarne politike kojom su vodeće centralne banke u svijetu dugo podržavale tržišta kapitala.
Na Wall Streetu je prošle sedmice Dow Jones indeks oslabio 1,2 odsto, na 15.070 bodova, dok je S&P 500 pao jedan odsto, na 1.626 bodova, a Nasdaq indeks 1,3 odsto, na 3.423 boda. To je već treći pad indeksa u posljednje ćetiri sedmice.
Posljedica je to nesigurnosti po pitanju monetarne politike Feda. Kupovinom državnih i hipotekarnih obveznica u vrijednosti od 85 milijardi dolara mjesečno, američka centralna banka već dugo ubrizgava jeftin novac na finansijska tržišta, što je glavni pokretač rasta cijena akcija.
Od prije tri sedmice, kada je predsjednik Feda Ben Bernanke kazao da bi se o smanjivanju tih programa kupovine obveznica moglo raspravljati na jednoj od narednih sjednica centralne banke, ulagači su uznemireni jer bi time tržište izgubilo veliku podršku.
„Ulagače zabrinjava mogućnost smanjenja poticajnih programa Feda i kako bi to uticalo na tržište. Nivo nesigurnosti posljednjih je sedmica strašno porasla, a percepcija o povećanju rizika mogla bi i velike igrače, kao što su fondovi, navesti na prodaju, što bi dodatno pritisnulo cijene akcija“, kaže Paul Zemsky, direktor u fondu ING Investment Management.
Ulagače je prošle sedmice dodatno zabrinula odluka japanske centralne banke da do daljnjeg monetarna politika ostaje nepromijenjena.
U aprilu je Bank of Japan prihvatila poticajne mjere kojima će na finansijska tržišta u naredne dvije godine ubrizgati 1.400 milijardi dolara i poručila da će dodatno olabaviti monetarnu politiku ako to bude potrebno.
Zbog toga su se ulagači nadali da će centralna banka najaviti dodatne mjere. Kako to nije učinila, postavlja se pitanje je li to zaokret u politikama centralnih banaka, bliži li se kraj ere jeftinog novca?
„Sada nam neke centralne banke poručuju da bi ubuduće trebali manje očekivati od njih. Kako nije dodatno olabavila monetarnu politiku, to nam je poručila i japanska centralna banka, a slabost tržišta akcija u svijetu pokazuje koliko su ulagači uznemireni“, kaže Kevin Caron, strateg u kompaniji Stifel, Nicolaus & Co.
Od početka godine S&P 500 indeks porastao je više od 14 odsto, dosegnuvši u maju najviše nivoe u istoriji.
„Snažan rast cijena akcija poticali su dobri poslovni rezultati kompanija i naznake poboljšanja situacije u ekonomiji, ali u pozadini je uvijek bila ideja da će jeftin novac centralnih banaka podržavati rast cijena“, kaže Kevin Caron.
Na nesigurnost ulagača ukazuje snažan rast VIX indeksa Čikaške berze opcija. Taj tzv. ‘indeks straha’ porastao je prošle sedmice više od 15 odsto, što pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena akcija.
Nesigurnost na tržištu vladaće, očekuju analitičari, sve do kraja dvodnevne sjednice čelnika Feda naredne sedmice i konferencije za novinare Bena Bernankea.
„Bernanke je postao ‘šaptač tržištu’. On zna da je smanjenje poticajnih mjera neophodno, ali isto tako zna da tržište neće čekati odluku Feda. Zbog toga će Bernanke vjerojatno pokušati umiriti tržište i pojasniti da ne misli tako skoro smanjiti podsticaje“, kaže Quincy Krosby, analitičarka u kompaniji Prudential Financial.
I na evropskim su berzama cijene akcija prošle sedmice pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,6 odsto, na 6.308 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 1,5 odsto, na 8.127 bodova, a pariški CAC 1,7 odsto, na 3.805 bodova.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks prošle sedmice pao 1,5 odsto, na 12.686 bodova, što je već četvrtu sedmicu zaredom kako slabi. Hina