VAŠINGTON – Vrijednost ukupnog svjetskog duga iznosila je na kraju prošle godine nešto više od 300 triliona američkih dolara, dok je u prvoj polovini ove godine dug povećan za novih 10 triliona, pokazuju podaci međunarodnih finansijskih organizacija.
Uprkos povećanom globalnom ekonomskom rastu, nakon stagnacije u vrijeme pandemije, globalni javni dug je ostao na veoma visokom nivou.
Sudeći po podacima Međunarodnog monetarnog fonda, Kina je odigrala značajnu ulogu u porastu globalnog duga posljednjih decenija jer je porast njenog zaduživanja značano prevazišao ostvarene prihode.
Ukupni dug ove, druge po redu svjetske ekonomske sile, iznosi nešto više od 47 triliona dolara, što predstavlja 77 procenata ukupnog njenog godisnjeg bruto prihoda.
Napominje se da na Kinu otpada cijelih 28 procenata ukupnog svjetskog nefinasijskog duga, odnosno duga koji su napravila domaćinstva i nefinansijske oganizacije.
Fiskalni deficit država širom svijeta zabilježio je dalji rast usljed povećanja državne potrošnje koja nije praćena adekvatnim porastom prihoda.
Rast zaduživanja nastavio je svoj uzlazni trend prije svega zbog velikih ulaganja u podstrek ekonomskog rasta i smanjenja negativnih posljedica skoka cijena hrane i energenata na svjetskom tržistu, čak i nakon okončanja pandemije i oživljavanja svjetske privrede.
Privatni dug, koji uključuje dugove domaćinstava kao i dugove privatnih nefinansijskih organizacija, smanjen je za nekoliko procenata tokom perioda pandemije, ali to nije značajno uticalo na promjenu iznosa ukupnog globalnog duga, koji je od sredine 70- tih pa do danas više nego utrostručen.
Usljed skoka kamata posljednjih godina, što predstavlja najveci skok cijene novca u zadnje četiri decenije, značajno su povećane i finasijske brige zemalja u razvoju čiji se ukupni dug procjenjuje na oko 10 triliona dolara.
Tokom prošle godine, prema podacima Svjetske banke, ove zemlje potrošile su 443 milijarde dolara samo na održavanje duga, odnosno otplatu glavnice i kamata što je porast od pet procenata u odnosu na troškove duga u 2021. godini.
Tako povećani izdaci otežali su prijeko potrebna investiranje u oblasti zdravstva, obrazovanja i očuvanja prirodne sredine u zemljama u razvoju. Prije svega zahvaljujući ekonomskim i političkim neizvjesnostima sa kojima je svijet suočen, Svjetska banka procjenjuje da će 24 najsiromašnije zemlje svijeta u ovoj i narednoj godini platiti za održavanje duga skoro 40 procenata više nego lani.
Nepovoljna finansijska kretanja povećala su ranjivost zemalja u razvoju od kojih, posljednje tri godine, čak njih deset nije bilo u stanju da plati dospjele obaveze po dugu, što je više nego ukupan broj obustavljenih plaćanja siromašnih zemalja od početka stoljeća.
Nažalost, prema procjenama ekonomskih stručnjaka, globalni rast u 2024. godini će usporiti za 0,3 odsto u odnosu na ovu godinu i iznosiće skromnih 2,6 odsto. Smatra se da neće doći do svjetske recesije, ali se uslovi za vraćanje i servisiranje dugova neće poboljšati, kao i da će globalna zaduženost nastaviti svoj tvrdoglavi rast.