BANJALUKA, Narodna skupština Republike Srpske /RS/ razmatrala je danas informaciju o dugu RS sa stanjem na dan 31. decembar prošle godine u kojoj se navodi da ukupan spoljni i unutrašnji dug RS isnosi 3.544.040.000 KM, što predstavlja 41,97 odsto bruto domaćeg proizvoda.
Ministar finansija RS Zoran Tegeltija istakao je da je prema makroekonomskim pokazateljima i indikatorima zaduženosti za period 2005 – 2010. godine evidentno da je održivost duga RS na zadovoljavajućem nivou.
“Stanje spoljnog duga RS iznosi 2.196.560.000 KM. Spoljni dug se uredno servisira i u prošloj godini je uplaćeno 109.398.510 KM”, rekao je Tegeltija, obrazlažući informaciju.
Prema njegovim riječima, u prošloj godini je povučeno 338.000.000 KM, od čega je u investicione projekte uložen 161.000.000 KM, dok je za podršku budžetu povučeno 176.000.000 KM.
Tegeltija je naglasio da stanje projektovanog unutrašnjeg duga iznosi 1.347.480.000 KM.
“U posljednjih pet godina evidentno je značajno izmirenje unutrašnjeg duga, kako u gotovini tako i kontinuiranim emisijama obveznica, a na ime dospjelih obaveza plaćeno je 275.000.000 KM”, dodao je Tegeltija.
On je napomenuo da se unutrašnji dug redovno servisira i da je u prošloj godini uplaćeno 63.588.686 KM.
Ministar finansija RS istakao je da dug opština i fondova iznosi 304.290.000 KM, te da su jedinice lokalne samouprave servisirale kreditne obaveze u iznosu od 39.410.000 KM, a fondovi 26.350.000 KM.
“U uslovima svjetske ekonomske krize i imajući u vidu moguću stagnaciju bruto domaćeg proizvoda i prihoda budžeta RS, kao i da izmirenje dugoročnih obaveza može u većem procentu angažovati budžetska sredstva potreban je oprez pri budućem zaduživanju”, zaključio je Tegeltija.
Klub poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini RS predložio je zaključke kojim Narodna skupština RS zadužuje Vladu RS da u roku od tri mjeseca, pripremi i predloži politiku zaduživanja RS, kojom bi na sistematičan i dugoročan način, bila uređena strategija zaduživanja u narednim godinama i da u roku od šest mjeseci predloži Zakon o fiskalnoj odgovornosti u RS.
Politikom treba procijeniti potrebe za zaduživanjem na nivou RS, uključujući vanbudžetske fondove, javna preduzeća u kojima je garant zaduženja RS, te lokalne zajednice.
Potrebno je procijeniti mogućnost daljeg zaduženja RS u smislu iznosa, uslova i anuiteta otplate.
Politikom se trebaju procijeniti i prioriteti za zaduženje, među kojima naročito treba uzeti u obzir potrebe daljeg stambenog zbrinjavanja porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida, izbjeglih i raseljenih lica, prosvjete i kulture, za krupne projekte u infrastrukturi, mreže zdravstvenih ustanova, vanbudžetskih fondova i druge potrebe.
Poslanik PDP-a Branislav Borenović naveo je da je RS od 2006. do 2010. zadužena 1.700.000.000 KM.
“Onaj ko je zatražio da se RS zaduži, a nije bio u stanju da napravi realnu procjenu da li je to zaista potrebno i da li će nas to dovesti u jednu vrstu dužničkog ropstva mora da odgovara”, rekao je Borenović.
Šef Kluba poslanika SDS-a Vukota Govedarica ocijenio je da je situacija u RS kada je u pitanju kreditno zaduženje zabrinjavajuća i alarmantna, ali da se na određeni način može kontrolisati.
“Ono što upada u oči jeste da smo u protekle dvije-tri godine enormno povećali iznos duga. Iznos ukupnog duga će do kraja godine biti viši od četiri milijarde KM”, rekao je Govedarica.
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Daleko ćemo dogurati ako se budemo poredili sa zamljama koje su pale ili padaju u dužničko ropstvo.
Naši političari kao da su maloumni, non stop ističu koliko je nominalni dug Hrvatske veći od duga RS. S druge strane, kao da nisu bili u Hrvatskoj u posljednjih 10 godine. Jasno se može vidjeti na šta su Hrvati potrošili svoj novac, a mi svoje kredite trošimo na javnu potrošnju i propale projekte..