KIJEV, Ukoliko se politička kriza u Ukrajini brzo ne okonča zemlja će ostati bez već ugovorene ili obećane strane finansijske pomoći od približno 80 milijardi dolara.
Ukrajina će tako pretrpiti brz privredni slom, predviđa kijevski ekonomista Vladislav Starinec.
Profesor ekonomije na Univerzitetu u Varšavi Kšištof Opoljski takođe tvrdi da će ukrajinska ekonomija “teško postradati”, ako se brzo ne pronađe rješenje za političku krizu koja već tri mjeseca potresa ovu nekad najrazvijeniju republiku bivšeg Sovjetskog saveza.
Oštra politička kriza buknula je u Ukrajina potkraj novembra kada je predsjednik te zemlje Viktor Janukovič odbio da potpiše u Viljnusu ugovor o pridruživanju sa EU, već se okrenuo tješnjoj saradnji sa Rusijom od koje je dobio kredit vrijedan 15 milijardi dolara, ali i za trećinu nižu cijenu gasa.
Starinec kaže da Ukrajina, “u slučaju nepostizanja brze normalizacije političke situacije” i neke vrste kompromisa između Janukoviča i opozicije koja traži prijevremene paralamentarne i predsjedničke izbore, prije svega rizikuje dalju isplatu obimnog ruskog kredita, ali i velika, dugoročna, kineska ulaganja u vrijednosti od 30 milijardi dolara.
Prema njegovim riječima, u pitanje dolazi i budući aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom i finansijska podrška od EU i nekih drugih zapadnih zemalja, uključujući i SAD koje su, doduše, zvanično stavile do znanja da će pomoći Kijevu “samo ako na vlasti budu reformske snage (što znači sadašnja opozicija)”.
Profesor Opoljski upozorava da će u kriznim uslovima Narodna banka Ukrajine i dalje biti prinuđena da troši sve tanje devizne rezerve na očuvanje stabilnosti domaće valute grivne koja je ove sedmice opala na rekordno niskih 8,7 jedinica za dolar. Dalje slabljenje grivne, u situaciji kada su devizne rezerve ispod kritične granice od 20 milijardi dolara, predstavlja i veći rizik za banke koja posluju u Ukrajini, što znači da u takvom scenariju treba očekivati i otežano kreditiranje privrede i privatne potrošnje, ali i oštar odliv devizne štednje, sa izgledima za pojačanu “dolarizaciju” ekonomije, upozorava Opoljski.
Ukrajina ove godine samo za isplatu dospjelih obaveza po ranije uzetim stranim kreditima treba da obezbijedi 6,3 milijarde dolara, što neće biti ni malo jednostavno u situaciju kad privredna aktivnost stagnira, a u nekim regionima zemlje i oštro pada, uz istovremeni skok inflacije i slabljenje potrošačke tražnje.
Proteklu godinu Ukrajina je, prema procjeni nezavisnih eksperata, okončala sa nultim privrednim rastom, iako je u četvrtom tromjesečju zabilježen ekonomski rast od 2,4 odsto, u odnosu na isto razdoblje 2012.
Najveći optimisti očekuju da se blag rast ukrajinske privrede nastavi i ove godine, ali su prognoze MMF sumorne, jer predviđaju stagnaciju ili pad ekonomske aktivnosti ne samo zbog tekućih političkih konflikata, već i “nesprovođenja suštinskih privrednih reformi”.
Janukovič je prošle godine energično odbio zahtjev MMF da dozvoli nagli rast cijene gasa za domaćinstva, smanji dotacije državnim preduzećima, umanji penzije i plate zaposlenih u javnom sektoru privrede i preduzme neke druge mjere u cilju ograničenja potrošnje, jer bi, kako je objasnio, dodatno ugrozio ionako sve niži standard širokih slojeva stanovništva.
MMF je nakon toga praktično “zamrzao” dalje pregovore sa vlastima u Kijevu i novonastaloj situaciji obnavljanje aranžmana sa Fondom jedino je moguće očekivati ukoliko opozicija preuzme sve ključne dizgine u izvršnoj vlasti Ukrajine, smatraju analitičari na koje se poziva agencija UNIAN. Tanjug