BANJALUKA, Ukidanje sankcija Iranu i otvaranje ove zemlje za strane firme, predstavlja veliku šansu za privredu BiH, koja ima potencijala da snažnije nastupi na tom tržišu, koje broji oko 80 miliona ljudi, smatraju predstavnici domaćih privrednih komora.
Naime, većina zemalja regiona i Evrope već je krenula u “napad” na ovo veliko tržište, koje je bilo pod višegodišnjim ekonomskim i finansijskim sankcijama Evropske unije i SAD, a koje su ukinute početkom ove godine. Tako Iran nakon višegodišnje izolacije ima potrebu da obnovi svoje mašine, zatim proizvodnju vozila, industriju građevinskog materijala, upravljanje vodama, otpadom, ali i energetski i zdravstveni sektor.
Takođe, u ovoj zemlji postoji interes i za uvozom prehrambenih proizvoda, gdje bi BiH u nekim segmentima mogla pronaći svoju šansu za izvoz. Ne treba zaboraviti i da je za vrijeme bivše Jugoslavije mnogo kompanija sa ovih prostora, poput “Energoinvesta”, uspješno nastupalo na iranskom tržištu, pa bi to, prema mišljenju ekonomskih stručnjaka, mogao biti model i za sadašnje djelovanje. Naravno sada bi trebalo pokušati ponovo uspostaviti te kontakte, ali ponuditi i nešto novo ovom tržištu.
Inače, podaci Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH pokazuju da je obim spoljnotrgovinske razmjene BiH s Iranom relativno skroman i u periodu od 2010. do 2014. godine iznosio je 153,1 milion KM, od čega je uvoz u BiH iznosio 3,4 miliona, a izvoz BiH u Iran 149,7 miliona maraka.
Tako su se u prošloj i pretprošloj godini u Iran najviše izvozili električna oprema za paljenje i pokretanje motora, valjački stanovi i pruge za metale, zatim pumpe za tečnosti, kraft – papir i karton, vučna vozila i drugo. Sa druge strane, najznačajniji proizvodi u uvozu iz Irana bili su datule, smokve, ananas, avokado, guava, mango, grožđe, preparati za brijanje i ostalo.
Ahmet Egrlić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, rekao je da BiH svoju šansu za izvoz u Iran svakako može tražiti u metalskom sektoru, odnosno automobilskoj i mašinskoj industriji, koji je tradicionalno najznačajniji sektor u BiH i čini oko 35 odsto bh. izvoza.
“Takođe, postoji značajna potreba za uvozom prehrambenih proizvoda (posebno ulja i šećera) u Iran, na koju takođe mogu odgovoriti bh. kompanije, ali i proizvoda ambalažne i papirne industrije”, rekao je Egrlić.
Iako u spoljnotrgovinskoj razmjeni BiH s Iranom ostvaruje značajan suficit, on smatra da prostora za poboljšanje saradnje zasigurno ima. Podsjetio je da je delegacija iz BiH, u kojoj su bili i predstavnici nekoliko bh. kompanija, u novembru prošle godine već bila u posjeti Iranu.
Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, rekao je da su i pored dosadašnjih sankcija koje su bile uvedene Iranu, pojedini proizođači iz RS, prije svega iz sektora drvoprerade, pronalazili put do tog tržišta. On je istakao da svakako postoji potencijal i za druge privredne grane iz RS, posebno jer je riječ o velikom tržištu, koje broji oko 80 miliona ljudi.
“To je sada, nakon ukidanja sankcija toj zemlji, dobra šansa za privredu RS i cijele BiH da poveća svoj izvoz u tu zemlju i jače nastupi na tamošnjem tržištu”, kazao je Blagojević. Prema njegovim riječima, do sada je bilo određenih kontakata s predstavnicima te zemlje, istina dok je još bila pod sankcijama, i tada je ambasador Irana bio u posjeti RS.
“Sada ukidanje sankcija baca novo svjetlo na sve to i daje nove mogućnosti za bolju saradnju”, rekao je Blagojević.
Inače, i mnoge evropske ekonomije, poput Njemačke, nadaju se vrijednim poslovima u Iranu, gdje je, kako ističu, rizik sastavni dio poslovanja.
“Nakon više od 10 godina ledenog doba, sada je otoplilo”, ocijenio je Folker Trajer, šef Odjeljenja za spoljnu trgovinu u Njemačkoj industrijskoj i trgovinskoj komori (DIHK). Inače, “Mercedes” je već potpisao pismo namjere s iranskim partnerom, a tome se nadaju i “Siemens”, “Airbus” i drugi. Nezavisne novine
Mogući pravci saradnje
– automobilska industrija
– mašinska industrija
– prehrambena industrija
– ambalažna i papirna industrija