BANJALUKA, Problem domaćih investicija je njihova nepovoljna tehnička struktura, što potvrđuje činjenica da od ukupno ostvarenih investicija čak dvije trećine idu u pasivne fondove, dok u mašine i opremu odlazi manje od jedne trećine, pokazala je najnovija analiza Udruženja ekonomista RS – SWOT.
Sve to, kako su naveli, upućuje na zaključak da se RS kreće u zoni dinamički neefikasnih investicija. Iz tog razloga, čak i procentualno značajno izdvajanje za investicionu potrošnju ostaje bez transmisije na privredni rast. U prilog tome, oni su naglasili da se u nedostatku stranih investicija izlaz djelimično može pronaći u domaćem investicionom aktivizmu.
“Izvore za investiranje u RS i BiH nije teško naći. Samo u RS depoziti u bankarskom sektoru iznose nešto više od 4,7 milijardi KM”, navode ekonomisti ovog udruženja.
Međutim, oni navode da distorzija na relaciji profitna stopa – kamatna stopa onemogućava korištenje finansijskog leveridža, odnosno koeficijenta duga i aktive.
“Tako se ekonomija RS nalazi u svojevrsnim Tantalovim mukama, kapital je dostupan, ali ga zbog cijene nije moguće profitabilno upotrijebiti“, ističu ekonomisti SWOT-a.
Prema njihovim riječima, činjenica da je kamatna stopa opala na međunarodnim tržištima nije iskorištena zbog relativne podvojenosti domaćeg od inostranog tržišta kapitala.
Tako se, kako navode, industrijski sektor nalazi omeđen barijerama niske akumulativne sposobnosti, s jedne strane, i nemogućnosti korišćenja dostupnih sredstava, s druge strane. Iz tog razloga, ekonomisti SWOT-a ističu da su ekonomski imperativi pred RS u 2016. godini, kao i u nadolazećim godinama, oličeni u tri “i” – investicije, industrija i izvoz. Prema njihovim riječima, međunarodne okolnosti podstiču i prisiljavaju na ovakav razvojni scenario.
“Ekonomski oporavak ključnih tržišta garantuje rast apsorpcione moći i za proizvode iz RS i BiH. Kamatne stope na istorijski niskom nivou u evrozoni otvaraju mogućnost pribavljanja jeftinijeg kapitala”, navodi se u analizi.
Dodaju da nepovoljni trendovi cijena na svjetskom tržištu, prije svega resursnih proizvoda, u kratkom roku podstiču tražnju za ovim proizvodima i daju impuls pukom rastu industrijske proizvodnje. Međutim, navode da u stvarnom smislu ovakva kretanja cijena na svjetskom tržištu samo nagovještavaju sve brige s kojima bi se RS i BiH u budućnosti mogle suočiti.
“Investicije u industrijski sektor, koje bi omogućile modernizaciju, uz rast produktivnosti, trebalo bi da dovedu do rasta izvoza i preokreta u pravcu kontinuiranog, zdravog i održivog rasta”, ističu ekonomisti ovog udruženja.
Pored toga, oni naglašavaju da je problem s kojim se suočava RS, ali i cijela BiH, i slabljenje atraktivnosti ovog prostora za strane investitore. Ističu da postoji nasušna potreba investiranja u industrijski sektor, kako bi se podizanjem njegove konkurentnosti ovaj sektor pretvorio u noseći stub ekonomskog rasta. Bez obzira na izrazito visoku zavisnost od stranog kapitala u poređenju s drugim tranzicijskim zemljama, kažu da je konkurentnost RS i BiH u privlačenju stranih direktnih investicija znatno niža u odnosu na te zemlje.
Naime, stanje SDI po glavi stanovnika većine ostalih zemalja u tranziciji je dvostruko pa čak i višestruko iznad BiH u 2013, a takav trend je nastavljen i u 2014. godini. Za analizu konkurentskog položaja BiH, ističu oni, uzete su zemlje iz okruženja sa sličnim ekonomskim i političkim okruženjem, uz dio zemalja koje se smatraju uspješnim u sprovođenju ekonomskih reformi i tranzicije, koje bi trebalo da posluže za primjer koji bi trebalo slijediti. Nažalost, BiH se nalazi na predzadnjem mjestu po direktnim stranim ulaganjima, računajući prema broju stanovnika. Zapravo, BiH, izraženo u milionima dolara, ima više stranih direktnih ulaganja samo od Albanije i Crne Gore. Nezavisne novine