BRISEL, Poslije finansijske i privredne krize inflacija će, najvjerovatnije, trajati duže u zoni evra, nego u SAD, pokazalo istraživanje Evropske centralne banke.
Glavni razlog za to je, kako se navodi, različito funkcionisanje tržišta rada, prije svega, njegova manja elastičnost u zemljama zone evra, prenose agencije. Istraživanje pokazuje da će se platna i cjenovna inflacija, poslije smirivanja šoka na tržištu rada, vratiti u normalu za oko 12 godina, dok će u SAD to trajati devet ili 10 godina.
Potrošačke cijene u zoni evra su prošlog mjeseca prvi put u istoriji pale, a inflacija je bila minus 0,1 odsto, pri čemu se u maju rast tih cijena zaustavio na nuli.
U SAD su potrošačke cijene u maju pale 1,3 procenta u odnosu na isti mjesec 2008., što je najveći pad od aprila 1950. U poređenju s prethodnim mjesecom su se, međutim, povećale 0,1 odsto.
Član Izvršnog odbora ECB-a Jirgen Štark je rekao da u kratkoročnom periodu ne vidi nikakvu pretnju inflacije, ali da će sve zavisiti od toga da li će vlade odlučiti da promjene ekspanzivnu politiku izdataka. On smatra da u evrozoni inflacija u narednih 18 do 42 mjeseca ne prijeti. “Razvoj cijena u dužem periodu zavisi od toga da li će se u pravom momentu preduzeti mjere za smanjenje izdataka”, izjavio je taj bankar.
“Istorija nas uči da se bankarska kriza i kriza povjerenja ne mogu savladati i prevazići za nekoliko tromjesečja”, naglasio je on i poručio da vlade članica zone evra već iduće godine moraju da počnu da konsoliduju svoje budžete.
U zoni evra inflacija duža nego u SAD
