BANJALUKA, SARAJEVO, Mladi su najugroženija društvena grupa u BiH i većina bi ih, trajno ili privremeno, napustila državu, ali je mali broj onih koji rade na tome.
U koliko su teškom položaju, pokazuje i činjenica da tek pet procenata omladine živi u vlastitim stanovima.
Ove podatke je, povodom Međunarodnog dana mladih, danas saopštio Institut za razvoj mladih “Kult” Sarajevo.
“Naša analiza pokazuje da bi čak 37 odsto mladih zauvijek napustilo BiH, 40 odsto na duže vrijeme, a samo devet odsto njih je već preduzelo konkretne korake za odlazak iz zemlje”, uvjeravaju iz Instituta “Kult”.
Ti podaci su, kako naglašavaju, logični, kada se zna da 60 odsto mladih u BiH ne može da doprinese kućnom budžetu, a 23 odsto ih živi u domaćinstvima s primanjima manjim od 1.000 KM mjesečno.
“Stanje se dramatizira kada se zna da samo pet odsto mladih u BiH raspolaže s više od 1.000 KM mjesečno. Stambeno ih je samostalnih samo sedam odsto. Od toga, dva procenta ih živi kao podstanari, a preostalih pet procenata je u vlastitim stanovima”, naglašavaju iz “Kulta”.
Tarik Kapetanović, službenik za odnose s javnošću u “Kultu”, kaže da su ispred mladih, koji teže da napuste BiH, i te kako komplikovane procedure.
“Ali, suština nije u tome da mladi žele da napuste BiH, već treba pričati o tome kako ispuniti uslove da mladi ostanu ovdje i da ne dođe do odliva mozgova. Prva i osnovna stvar je u tome da im se obezbijedi posao. Sve ostalo je minorno. Kroz posao će steći i porodicu i obezbijediti sebi stan”, ocijenio je Kapetanović.
Da nezaposlenost mlade tjera da pobjegnu u neku drugu državu, smatra i Miloš Blagojević, predsjednik Omladinskog savjeta RS, koji ističe da, ipak, postoje mogućnosti, ali da omladina treba više da se aktivira.
“Mladi ljudi misle da imaju malo mogućnosti za zaposlenje, ali uzrok tome je njihova neinformisanost. Postoji mnogo dobrih organizacija koje ljudima omogućavaju putovanja, radionice, seminare, stručnu i studijsku praksu, koje im povećavaju šansu za pronalazak posla”, navodi Blagojević.
Ujedno, kako on dodaje, mnogo je omladine koja studira u inostranstvu, ali se u konačnici vrate tamo gdje su rođeni i odrasli.
“Mladi treba više da se aktiviraju i budu više informisani. Položaj mladih ljudi u RS i BiH jeste loš, ali ne i katastrofalan. Kada je u pitanju rješavanje njihovih problema, mislim da su svi bukvalno shvatili izreku da su mladi budućnost i govore u futuru, u smislu ‘uradićemo, pomoći ćemo’. Ne, mladi su sadašnjost i treba odmah raditi na poboljšanju njihovog položaja”, kritikuje Blagojević.
Borislav Zeljić, psiholog iz Banjaluke, ocjenjuje da omladina ne vidi perspektivu u ovoj državi, ali i da među mladim ljudima ima onih koji griješe.
“Tačno je da mladi nemaju posla, ali ima i onih koji odmalena nisu stekli navike za rad, niti hoće da rade. Naučili su da pokušavaju da na što lakši način zarade novac. Ima ih i koji neće da uče strane jezike. Ljudi misle kada odu u inostranstvo da ih sve čeka, što nije tačno”, ocjenjuje Zeljić.
Još dodaje da je i u BiH moguće doći do posla, ali da je potrebno biti uporan.
“Onaj ko zna da radi, svugdje je poželjan, ali postoje i oni koji ne znaju, kakvih je danas najviše. Imate vi mladih ljudi u BiH koji su veoma uspješni i jako dobro rade. Ljudi vas cijene na osnovu onoga koliko znate, možete imati diplomu bilo čega. Imate ljude koji su fakultetski obrazovani, a ne znaju šta znači skraćenica SFRJ”, kaže Zeljić.
Sportom do zdravlja mladih
Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS i omladinske organizacije organizovali su juče u parku “Mladen Stojanović” u Banjaluci cjelodnevna sportska takmičenja u badmintonu, odbojci na travi i stonom tenisu, čime je obilježen Međunarodni dan mladih, a čija je ovogodišnja tema “Mladi i mentalno zdravlje”.
Branka Malešević, pomoćnik ministra za omladinu, rekla je da je u RS ključni problem mladih nezaposlenost, kao i u čitavoj EU i u mnogo razvijenijim zemljama, te istakla da je u toku izrada omladinske politike RS za naredni petogodišnji period. Nezavisne novine
