BEOGRAD, Do novih kredita, većina građana Srbije sve teže dolazi, prije svega jer su im primanja sve manja, a obaveze za stare zajmove, zbog kursa sve veće.
Zbog toga, mnogi pokušavaju da refinansiraju dugove prema bankama u evrima i da rate prebace u dinare, ali osim što ova transakcija uglavnom nije povoljna, zbog visokih kamata, u mnogim, naročito velikim bankama ne mogu da dobiju svoj depozit nazad, već im se za položeni iznos umanjuje dug.
Zbog toga su primorani da mijenjaju banku, jer samo tada mogu da dobiju svoje zarobljene devize. S druge strane, odlaskom u manju banku, dobijaju povoljnije uslove za refinansiranje, prije svega nižu kamatu, grejs period za otplatu i mogućnost da se više zaduže. Ali svako refinansiranje ima svoju cijenu. Prije svega, krediti u dinarima su znatno skuplji od pozajmica koji su građani uzeli prije nekoliko godina u evrima.
Tako su kamate na evrozajmove donedavno bile od devet do 16 odsto, a sada ukoliko se prelazi na dinarske pozajmice od 16 do 28 odsto godišnje. Izbora mnogo nema, jer su rate u evrima sve veće zbog stalnog rasta kursa, a kako se bliži školska godina i jesen, većini građana treba popuna kućnog budžeta.
– Krediti za refinansiranje su veoma traženi, jer predstavljaju idealan način da otplate svi zajmovi koje građani imaju, tako što će uzeti jedan povoljniji, sa ratom koja će biti u skladu sa mogućnostima i koja će manje da optereti budžet – kaže Darko Pješćević, direktor Direkcije za za upravljanje proizvodima za stanovništvo OTP banke. – Procedura pri podnošenju zahtjeva za refinansiranje kredita veoma je jednostavna, uz minimalan broj dokumenata koje klijent treba da obezbjedi. Kredit se odobrava klijentima u radnom odnosu, sa tekućim računom u banci na koji primaju, ili će, nakon odobrenja zajma, primati redovnu mjesečnu zaradu. Uslov za dobijanje ove vrste kredita je da je prosječna zarada za posljednja tri mjeseca minimum 30.000 dinara.
Krediti za refinaranje podrazumijevaju da se sve obaveze uključujući i dozvoljeni minus, kreditne kartice, objedine u jednu, manju ratu, ali najčešće zbog niskih primanja rok otplate mora da se produži. Većina banaka nudi vraćanje kredita i do 100 mjeseci,a kamate su vrlo šarolike. Tako, manje banke da bi privukle više klijenata, nude povoljnije uslove, kako na evro, tako i na dinarske kredite. Ovi zajmovi se mogu uzeti sa kamatom u manjim bankama od 11 odsto, ako se podiže zajam u evrima, a ako su u dinarima interes je – 16 odsto.
Takođe, manje banke su fleksibilnije kada je i iznos rate u pitanju. Tako, dozvoljavaju klijentima da svoju platu mjesečno opterete i do 60 odsto, ukoliko se opredjele za dinarsku pozajmicu.
Koliko su efikasne
Stoodstotnu efikasnost za klijente, među 13 najvećih banaka u Srbiji po aktivi, broju filijala i zaposlenih, ima šest banaka – Banka Inteza, Komercijalna, Alfa banka, Prokredit, Unikredit i Hipo Alpe-Adrija banka, pokazalo je istraživanje kompanije „Biznis info grupa“.
Većoj efikasnosti banke za klijente doprinosi veći broj zaposlenih u banci, veći broj ekspozitura, i veći odnos kredita i depozita. Veći troškovi zarada i administrativni troškovi, negativno utiču na efikasnost banke prema klijentima.
Istraživanje ne tretira čitav bankarski sektor u Srbiji koji broji 33 banke, već uzorak od 13 banaka, od kojih su deset najveće po aktivi i koje u ukupnoj aktivi bankarskog sektora Srbije zajedno učestvuju sa 70 odsto. Analizom su obuhvaćene još tri banke koje imaju vrlo razgranatu mrežu filijala i zapošljavaju po 1.000 i više radnika.
Potvrde bez troškova
Sa uvođenjem novog Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, banke više ne mogu da naplaćuju troškove izdavanja potvrda o visini dugovanja klijenata. Za ovaj papir je moralo da se izdvoji 300 dinara. Na primjer, ako je bilo potrebno dostaviti obaveze po kreditu, dozvoljenom minusu, kreditnoj kartici, kao i izvod iz banke, ukupna cijena za ovih nekoliko papira je iznosila 1.200 dinara. Novosti
