BEOGRAD, Koliko je bankarsko tržište u Srbiji zanimljivo za strane kuće? Nakon što su prodate one veće, poput Ju-banke, Novosadske, Vojvođanske i Kontinental, nastupilo je zatišje. Istina, međunarodne ekonomske organizacije Srbiji stalno savjetuju da proda one kuće u kojima još ima vlasnički udio, a među atraktivnijima je Komercijalna banka.
O tome će očito odluka biti u nadležnosti buduće Vlade Srbije, ali dok se ona ne oformi pa i ne stavi ovo pitanje na dnevni red, promjena ima kod drugih.
Findomestik banka, koja se kod nas već odomaćila, dobila je nedavno novog većinskog vlasnika. To je renomirana međunarodna bankarska grupacija Pariba. Većini naših ljudi poznata je po reklami jer je sponzor mnogobrojnih teniskih turnira. Potezi novih vlasnika na našem tržištu se tek očekuju. Izvjesno je da računaju na veći udio na tržištu.
Svoje ciljeve jasno je kod nas profilisala ruska Sberbank. Oni su prošle godine kupili banke-kćerke Folksbanke. Tako su ušli na srpsko tržište, ali i u Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Slovačku, Češku, Mađarsku. Folks je zadržao matičnu kuću i banku u Rumuniji. Rusi su banku u Srbiji preuzeli ove godine, a planove je nedavno predstavio predsjednik Sergej Gorkov. On kaže da je za njih zanimljiv cio region jer se tu u narednim godinama očekuje rast. Srbija ima relativno nizak bruto domaći proizvod od 5.000 dolara po stanovniku, tako da ima prostora za povećanje. Od pada kamata za sada nema ništa jer ova kuća, baš kao i druge, posluje po tržišnim principima i popusta neće biti već će se uklapati u postojeći ambijent. Dobrih vijesti ipak ima:
– Mi ne dolazimo u neku zemlju da bismo podigli profit i kasnije ga iznjeli – kaže Gorkov. – Mi ga investiramo i insistiramo na izgradnji dugoročnih, uzajamno korisnih odnosa.
Sberbanka svoju šansu vidi u podršci ruskim kompanijama koje ovdje posluju kao i srpskim spremnim da osvajaju njihovo tržište, ali i ono u Kazahstanu. Ova kuća je najveća banka u Rusiji s 27 odsto ukupne aktive bankarskog sektora i 24.000 zaposlenih. U Bjelorusiji su do sada investirali dvije milijarde dolara.
Osim ruskih banaka, mnogi su priželjkivali i dolazak kineskih. Jedna se, navodno, spremala da kupi našu Agrobanku, ali od najave se nije dalje odmaklo. Umjesto kineskih bankara, u ovu kuću je ušla prinudna uprava koju je postavila Narodna banka Srbije. Dok se ne pokrije gubitak veći od 200 miliona evra, kupaca, izvjesno, neće biti. Sva je prilika da će to pasti na pleća poreskih obveznika, a bilo bi nam mnogo lakše da su to pokrili Kinezi.
Najavljivao se i dolazak Gasprom banke, pa jedne bugarske, ali se od toga dalje nije odmaklo. U Bosni i Hercegovini ima dosta turskih banaka. Za naše tržište se, za sada, nisu interesovale. Danas