BANJALUKA – Odlazak radne snage s domaćeg tržišta dobija enormne razmjere, o čemu svjedoče i podaci da je samo u Sloveniju i Njemačku u prošloj godini otišlo skoro 20.000 radnika.
Agencije za rad i zapošljavanje BiH za 11 mjeseci prošle godine izdala je čak 17.917 radnih dozvola za Sloveniju, što je povećanje za skoro 10.000 radnika u odnosu na 2020. godinu kada je izdato 7.887 tih odobrenja.
To znači da je u prosjeku svaki mjesec domaće tržište napustilo 1.493 radnika, odnosno 50 radnika dnevno je otišlo u Sloveniju.
Agencija je posredovala i prilikom zapošljavanja domaćih radnika u Njemačkoj, pa su u 2021. godini izdali 487 radnih dozvola, dok je u 2020. godini izdato nešto više, odnosno 533.
“Agencija nije posredovala u zapošljavanju u druge države” naveli su u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH.
Poslodavci ističu da imaju recept za povratak radne snage na domaće tržište ali i dolazak inostranih radnika.
“Smanjenjem fiskalnih i parafiskalnih opterećenja, kao i javne potrošnje i korekcijom raspodjele u korist radnika u privredi možemo stvoriti uslove za povratak naših građana, čak i boravak stranih državljana. Ključ je u efikasnijem upravljanju prirodnim i ljudskim potencijalom“, naveo je direktor Unije udruženja poslodavaca RS Saša Aćić. Naglasio je da će plate rasti i dalj, te da će u skorijem periodu eksterne migracije biti zaustavljene.
“Stabilizacija političkih prilika i vladavina prava su imperativ. Fokus javnosti treba preusmjeriti na životne teme. Kvalitet i dostojanstvo života i rada su najbitnije teme u jednoj zajednici“, poručio je Aćić.
Ekonomisti ističu da su stvarni podaci o odlasku radne snage daleko radikalniji, posebno kada je riječ o Sloveniji i Austriji.
” Imamo ljude koji samostalno, bez ikakvog posrednika, odlaze u ove zemlje da rade“, naveo je ekonomista Goran Radivojac.
On tvrdi da ne možemo više kao ranije govoriti o raspoloživosti radne snage te da su se ti trendovi promijenili.
“Nije viša matematika da ti ljudi idu tamo za veću platu. Taj proces će biti usporen tek kada se dostigne neka vrsta ravnoteže u troškovima života. Tek tada će se tržište ustabiliti. Posljedica svega jeste to što će i BiH u nekim djelatnostima, što se već i dešava, postati uvoznik radne snage. Ta globalizacija je već na kućnom pragu i to je nešto što ćemo morati prihvatiti“, rekao je Radivojac.
On podsjeća i da se kod nas promijenila struktura radne snage, ne samo starosno, već i po profilima radnika.
“U nekim djelatnostima je već duže teško naći radnike. Zbog toga će BiH morati da uvozi radnu snagu što će s druge strane značajno uticati na naše društvo, kako s kulturološkog tako i s tradicionalnog aspekta“, naveo je Radivojac i dodao da će domaće tržište radne snage u idućih pet godina do deset godina doživjeti najveću transformaciju ikada.
Radivojac prognozira da će plate u Srpskoj rasti sve dok se životni standard u inostranstvu i na domaćem tržištu ne izjednači.
“Naš radnik tamo dobije veću platu, ali mora platiti smještaj. Dakle, tek kada prihod koji mu ostane tamo bude izjednačen onim koji mu ostane u njegovoj zemlji radnik će izgubiti motiv da ide preko granice. Ostaju mu svakako neki drugi, unutrašnji motivi, koji su manje presudni“, naveo je Radivojac. Glas Srpske