BIJELJINA, Na području Semberije u proljetnoj sjetvi, do danas je različitim kulturama zasijano 29.675 hektara, ili 96,7 odsto od ukupno planiranih 30.400 hektara, podaci su Stručne službe za poljoprivredu grada Bijeljina.
“Možemo biti zadovoljni kada je riječ o jarim proljetnim kulturama i sjetvi, bez obzira na nedavne nepogode u Semberiji, jer one nisu ostavile značajniju štetu”, rekla je stručni saradnik za poljoprivredu u opštini Bijeljina Jelica Radičić.
Ona je rekla da će štete, svakako, biti na strnim žitima, pšenici i ječmu, jer je poslije nevremena “poleglo” oko 70 do 80 odsto ovih usjeva.
“Sada samo od vremena zavisi hoće li se pšenica oporaviti, jer zrno se nije nalilo i nije težak klas, te postoji mogućnost da se, ako bi bilo lijepog vremena, strna žita pridignu, te da se ostvari nešto bolji rod”, rekla je Radičićeva.
Ona je podsjetila da se, u slučaju da pšenica i ječam polegnu, očekuje umanjenje prinosa i do 30 odsto. “Zato, u ovom slučaju, samo vremenski uslovi sada mogu pomoći, lijepo vrijeme sa dosta sunčanih dana”, rekla je Radičićeva.
“Problemi u vezi sa jesenjom sjetvom uglavnom su se odnosili na vremenske uslove koji su bili ograničavajući faktor. Sjetva je obavljena u produženom optimalnom roku, nije se bitno probio taj rok i u najvećem dijelu može se biti zadovoljno”, rekla je Radičićeva.
Ona je navela da je u proljetnoj sjetvi ostalo da se zasije još oko 700 hektara na kojima će, uglavnom, biti zasijane kulture koje se siju u kasnijem periodu – sadnja duvana, pa i neke vrste povrća – prvenstveno paprika i paradajz kod onih poljoprivrednika koji to nisu učinili ranije.
Prema planu sjetvene strukture, u Semberiji je u proljetnoj sjetvi kukuruz zasijan na 23.880 hektara, soja na 530, duvan na 320 hektara, sjemenski suncokret na 245 hektara, krmno bilje, nova sjetva na 1.050 hektara i povrće na 3.650 hektara.
“Poslije vremenskih nepogoda nije bilo velikih šteta, iako je u manjem dijelu Semberije, oko Gornje Čađavice, grad uništio nekoliko parcela pod kukuruzom”, rekla je Radičićeva i dodala da kukuruz može i da se oporavi, a da poljoprivrednici, u krajnjem slučaju, još imaju vremena da izvrše i presijavanje.
Radičićeva je dodala da je sjetva kukuruza u priobalnim područjima zaostala – u Brocu, Crnjelovu, Batkoviću i Novom, jer je nije bilo moguće obaviti zbog vode zaostale nakon proljetnih poplava.
“Toga imamo i na nižim terenima, gdje se voda u ranijem periodu zadržala nakon poplava, ali se očekuje da se povuče, te da značajnije štete neće biti”, rekla je stručni saradnik za poljoprivredu u opštini Bijeljina Jelica Radičić. Srna