VAŠINGTON, Neočekivano visok broj izgubljenih radnih mjesta u privredi SAD tokom avgusta povećao je bojazan od mogućeg recesivnog talasa u vodećoj svjetskoj privredi, svega dva mjeseca uoči predsjedničkih izbora, izvještavaju svjetske novinske agencije iz Vašingtona.
Oba predsjednička kandidata, Barak Obama iz redova Demokratske partije i republikanac Džon Mekejn, odmah nakon vladinog saopštenja da je u avgustu širom SAD izgubljeno 84 hiljade radnih mjesta i da se stopa nezaposlenosti uvećala na petogodišnji maksimum od 6,1 odsto, ponovili su svoje već ranije izložene stavove o načinu izlaska iz sadašanjih ekonomskih teškoća.
Mekejn je zatražio od preduzetnika da povećaju investicije i otvore što više novih radnih mjesta, dok je njegov rival Obama ponovio da će se založiti , ako on postane novi stanar Bjele kuće, za smanjenja poreza zaposlenim članovima porodičnih domaćinstava, kao i pružanje pomoći saveznim državama koje su u najvećim privrednim teškoćama.
Odlazeći predsjednik Džordž Buš smatra da je američka privreda ponovo u uzlaznoj putanji i da njegova vlada nema potrebe da predlaže bilo kakav novi stimulativni ekonomski paket.
Analitičari, međutim, ukazuju da je od početka ove godine privreda SAD izgubila oko 605 hiljada radnih mjesta, ne računajući zaposlene u poljoprivredi i da se takav trend bilježio i svakom od minulih osam mjeseci.
Samo u posljednja tri mjeseca broj radnika koji su izgubili zaposlenje uvećan je za blizu četvrt miliona i to, prema ocjeni nekih analitičara iz privatnog sektora na čije mišljenje se poziva agencija Rojters, upućuje na zaključak da su rizici od recesije sve veći.
“Saglasno našim procjenama, oštar rast nezaposlensoti u proteklih šest mjeseci povećava izglede od ulaska u recesiju na 70 odsto, što je više nego u krizi zabilježenoj 1990/91 i 2001. godine”, izjavio je Harm Bandholc ekspert njujorške finansijske kompanije “Uni kredit. market.”
Spiker Gornjeg doma američkog Kongresa Nensi Pelosi se založila, imajući u vidu sve veću nezaposlenost, za hitno usvajanje još jednog paketa za stimulisanje rasta domaće privrede, uprkos već pomenutom mišljenju američkog predsjednika da to “nije potrebno”.
Bušova administracija je, naime, u martu dobila odoborenje Kongresa da operacionalizuje u ovoj godini stimulativni paket vrijedan 152 milijarde dolara, ili približno jedan odsto vrijednosti američkog bruto domaćeg proizvoda.
Dejstvo tog paketa, u vidu oslobađanja od dijela poreskih obaveza za građane i kompanije, već je, prema tumačenjima nekih ekonomista, “iscrpljeno”, a privredu SAD stoga, tokom narednih nekoliko kvartala, očekuju “ozbiljni izazovi.”
Ekonomista Mark Vitner je upozorio na veliki pad unutrašnje tražnje u SAD koja je sada, prema njegovim riječima, na najnižem nivou od početka devedesetih godina minulog vijeka.
Vitner podsjeća da je nezaposlenost u 1992., kada je zabilježena posljednja snažna recesija, uvećana na 7,2 odsto i da bi, imajući u vidu realna kretanja, taj nivo mogao ponovo da bude dostignut.
Predstavnik Bušove administracije je ranije ove sedmice podsjetio da su SAD u drugom kvartalu ostvarile visok privredni rast od 3,3 odsto, u odnosu na prethodno tromesječje, što je najbolji pokazatelj u grupu sedam industrijski najrazvijenijih zemalja.
Kritički nastrojeni analitičari ipak navode da je stopa rasta u proteklom tromjesečju bila “naduvana”, zbog dejstva već pomenutog stimulativnog paketa i da će se nov, snažan, zastoj verovatno osetiti već u periodu do kraja ove godine.
Stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda su, inače, proljetos takođe upozorili na teškoće sa kojima će se do kraja 2008. suočiti američka privreda.
MMF za ovu godinu predviđa da stopa rasta rasta američke privrede neće biti veća od jedan i po odsto, a za 2009. i manje od toga.
U SAD se povećava bojazan od recesije
