BANJALUKA, U Republici Srpskoj je od 1999. do 2005. godine privatizovano 661 preduzeće i po tom osnovu dobijeno je 207 miliona KM, od čega je 180 miliona stara devizna štednja.
Od 2006. do 2011. privatizovana su 53 preduzeća. Dobijena novčana protivvrijednost je 1,517 milijardi KM, od čega je svega 964.000 stara devizna štednja, rekao je predsjednik Vlade Aleksandar Džombić, odgovarajući na poslaničko pitanje koliko je preduzeća u RS privatizovano.
Džombić je naglasio da je jedan od osnovnih problema koji je Vlada zatekla 2006. bio problem sa starom deviznom štednjom. “Tu je bilo nezakonitih radnji, zbog čega je Vlada izmjenom zakona onemogućila da se privatizacija vrši starom deviznom štednjom, što je omogućilo priliv ovako ogromnih novčanih sredstava”, objasnio je premijer.
On je istakao da je Vlada, s druge strane, verifikovala staru deviznu štednju i promijenila zakon smanjivši kredit otplate obveznica stare devizne štednje na pet godina, čime je drastično povećala vrijednost obveznica po osnovu stare devizne štednje.
Džombić je, odgovarajući na poslaničko pitanje šta je konkretno dogovoreno nakon sastanka sa premijerom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem, rekao da postoji spremnost za rješavanje svih otvorenih pitanja između Republike Hrvatske i Republike Srpske.
“Tu se stvaraju nova klima i perspektive nove saradnje.Prioritetna pitanja između Republike Srpske i Republike Hrvatske su projekat izgradnje Hidroelektrane `Dubrovnik dva` i način realizacije ove investicije, kao i izgradnja mosta na rijeci Savi”, rekao je Džombić.
Džombić je rekao da je upoznao hrvatskog premijera da je Vlada Srpske rezervisala postojeća kreditna sredstva za projekat na rijeci Savi.
“Ukoliko ovaj projekat nije prioritet za Hrvatsku u ovoj godini, dogovoreno je da mi možemo od svojih sredstava da izgradimo most, a da u određenom vremenskom periodu napravimo sporazum kako da nam Hrvatska vrati uložena sredstva”, rekao je Džombić.
Džombić je istakao da je tačno da 38.000 penzionera koji pripadaju boračkoj kategoriji ima određeno smanjenje penzija, ali da će njih 18. 000 dobijati borački dodatak na mjesečnom nivou i još 52.000 boraca koji nikada ranije nisu primali bilo kakvu nadoknadu.
Na pitanje kada će biti sazvana posebna sjednica Vlade na kojoj bi bilo predloženo da se zakoni o pravima boraca i o PIO povuku, premijer je rekao je da je jasno da se sve ovo kritikuje zbog političke kampanje.
U nastavku sjednice poslanici razmatraju Prijedlog zakona o privatizaciji poslovnih zgrada, poslovnih prostorija i garaža. Srna
2 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Jedino logicno i normalno pitanje, ali na koje ne vidim da je odgovoreno jeste, na sta su ta “ogromna sredstva” koja je SNSD-ova (uspjesnija) Vlada ostvarila od privatizacije, potrosena, tj. efekti? gdje su? u zidovima i cuvenim prozorima na zgradi vlade? ili lopovskoj investicionoj banci, koja nije nista drugo nego trezor SNSD-a koji kad ima zatreba kesa u dogovoru sa stranim “investitorima” u RS putem njihovih propalih preduzeća izvuku koji milion. a kao navodni kredit radi spasavanja radnih mjesta. Koja privreda u svijetu (racunajuci i africke zemlje) je otpisivala dugove privatnim preduzećima i to jos selektujuci ista prema zeljama vlade, dakle stvaranjem monopola od strane vlasti koja se u demokratskim kapitalističkim društvima upravo bori protiv toga?
Koliko je radnih mjesta otvoreno? koliko treba vremena da npr. u opštini Prijedor kada kupite zemljište za gradnju proizvodnog pogona, dobijete lokacijske uslove, registrujete u katastru i ZK uredu? te koliko jos ako isto nije obuhvaćeno regulacionim planom grada? da ne govorimo o tome koliko to košta i koliko je u tom koštanju nepotrebnih izdataka, o cijeni hodanja oko svega toga da ne govorimo! Šta je od svih tih “ogromnih sredstava” vlada iskoristila na ekonomski prihvatljiv (da ne kažem neophodan) način? čini se ni marke! sve je otišlo na najobičnije troškove, niti jedna investicija, čak šta više narod je toliko GLUP da za njega gradnja zgrade vlade, RTRS doma, Skupštine, kupovina zgrada za potrebe javnih institucija itd. kada Predsjednik republike ili premier kažu da je to investicija oni čak i povjeruju! obične zgrade ne pogoni, ne hladnjače, ne plastenici, ne utocvarne rampe, ceste pruge, nego zgrade u kojima će neko boraviti 7-8 sati dnevno!!!?