SARAJEVO, Ekonomska kriza prelama se preko onih koji stvaraju novu vrijednost, a nesrazmjer u primanjima radnika u proizvodnji i zaposlenih u administraciji dostigao je zabrinjavajuće razmjere, upozoravaju stručnjaci i sindikalisti.
Prema podacima Agencija za statistiku BiH, plate u junu ove godine u odnosu na decembar prošle godine pale su u poljoprivredi za sedam posto, građevinarstvu za 3,4 posto, rudarstvu za 2,1 posto, prerađivačkoj industriji 1,6 posto i zdravstvu 2,9 posto, dok su u javnoj upravi, odbrani i obaveznom socijalnom osiguranju porasle 0,5 posto, a u ostalim društvenim i socijalnim djelatnostima za 1,3 posto.
Najveći rast od pet posto u ovom periodu imale su plate u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, djelatnostima u većinskom državnom vlasništvu.
I dok je prosječna plata u BiH u junu iznosila 793 KM, u građevinarstvu je jedva dosegnula 511 KM, u ugostiteljstvu se zaustavila na 530 KM, trgovini 535 KM, prerađivačkoj industriji 546 KM, dok su najviše zarađivali zaposleni u finansijskom posredovanju prosječno 1.301 KM, javnoj upravi i odbrani 1.130 KM, te u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom i vodom 1.100 KM.
“Nesrazmjer između plata zaposlenih u proizvodnji i uslugama i onih koji rade u administraciji je rak-rana koja prati društvo. To je ozbiljan problem koji je u posljednje vrijeme dostigao zabrinjavajuće razmjere i, ma koliko težak bio, mora se rješavati”, kaže Edhem Biber, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.
Kao rezultat ovakvog stanja, dodaje, kvalitetni kadrovi iz privrede zapošljavaju se u administraciji, gdje je radno mjesto sigurno, a posao dobro plaćen.
Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH, upozorava da prosječna plata kakvu iskazuje zvanična statistika nije realna i da poslodavci odavno zahtijevaju da bude posebno iskazivana prosječna plata u privredi i uslugama, a posebno u administraciji.
“Odnos prema onima koji stvaraju novu vrijednost u raskoraku je u odnosu na tretman zaposlenika u javnoj upravi i mora biti promijenjen u korist radnika u industrijskom sektoru”, poručuje Bakšić.
Dodaje da je rješenje smanjenje javne potrošnje kroz kresanje preskupe i glomazne administracije.
“Ovakvo stanje uzrokovalo je slabljenje interesa radnika da rade u proizvodnji i prelazak u administraciju gdje nema straha od otkaza”, kaže Bakšić.
Avdo Rapa, dopredsjednik Privredne komore FBiH, upozorava da je veliki jaz u primanjima radnika u proizvodnji i javnoj upravi logična posljedica lošeg i nestrateškog pristupa vlasti rješavanju problema.
“Svi govore o potrošnji, a niko o proizvodnji od koje se i namiruje ogromna administracija. Privreda je opterećena i malo joj se pomaže, a jedino ona stvara novu vrijednost”, zaključuje Rapa.
Funkcioneri dižu prosjek
Edhem Biber kaže da je visok prosjek plata u javnoj upravi optička varka, jer nemaju svi administrativni radnici visoka primanja.
“Prosjek od 1.130 KM nije toliko rezultat pojedinačnih plata koliko broja zaposlenih u administraciji koji stalno raste”, ocijenio je Biber.
Dodao je da visok prosjek “nabijaju” predstavnici vlasti koji na razne načine, putem komisija i odbora, povećavaju prihode, što utiče na ukupno povećanje prihoda budžetskih korisnika.
“To je privilegija uže grupe ljudi koja dobro živi na teret budžeta”, kaže on.Nezavisne novine
U privredi duplo tanje koverte nego u upravi
