BANJALUKA/ GRADIŠKA, Inspekciji u RS nije dozvoljen ulazak u stan ili druge prostorije gdje se neregistrovani biznisi obavljaju i izvršiti pretres, ukoli nemaju sudski nalog, što otežava borbu protiv takve sive ekonomije.
Pravljenje sitnih kolača, moleraj, popravka automobila, frizerski i kozmetički salon, stomatološke usluge, poslovi su koji se sve više rade na crno, bez ispunjavanja sanitarnih, higijenskih, bezbjednosnih i drugih standarda, dok privatnik koji radi legalno može očekivati poresku, tržišnu, komunalnu i još nekoliko inspekcija na svojim vratima.
Kako navode iz Inspektorata RS, ulazak inspekcijskih organa u privatne stambene objekte je ograničen Ustavom Republike Srpske.
“U slučajevima kada postoji osnovana sumnja da lica u privatnim stambenim objektima obavljaju neregistrovanu djelatnost, inspekcijski organi se moraju prvo obratiti nadležnom sudu sa zahtjevom za izdavanje naloga kojim se odobrava ulazak u privatni prostor građanina. U dosadašnjoj praksi u ovakvim slučajevima najčešće od nadležnog suda ostanemo uskraćeni za odgovor, iz nama nepoznatih razloga”, ističe Dušanka Makivić, portparol Inspektorata RS.
Naglašava da je za suzbijanje nelegalnog rada u privatnim prostorijama neophodno intezivnije angažovanje nadležnih organa koji su ovlašteni da vrše istrage i da ulaze u privatni prostor.
Ona dodaje da je Inspektorat RS spreman da pruži maksimalnu podršku u ovim aktivnostima u dijelu svojih nadležnosti.
Kako nezvanično saznajemo od jednog službenika koji u pravosuđu u Banjaluci radi više od deset godina, inspekcije rijetko podnose zahtjev da se izvrši pretres, već to čini Tužilaštvo, i to kada je ozbiljniji kriminal u pitanju, a sam pretres obavlja MUP.
“A ako neko pravi kolače ili neko nudi kozmetičke usluge u stanu sud neće izdati nalog”, navodi naš izvor.
Jedna Banjalučanka koja u stanu nudi usluge nadogradnje noktiju i friziranje kaže da je godinama bila nezaposlena i da sada na ovaj način uspijeva da nešto zaradi.
“Smatram da inspekcija i dalje treba da nas ostavi na miru, jer većina nas koji radimo neregistrovano na to je primorana jer nemamo novca za registraciju ili smo bili nezaposleni. Moje usluge su jeftinije nego u salonima”, kaže ona.
Miron Bjelovuk, sekretar Osnovnog suda u Gradišci, navodi da inspekcijski organi ovom sudu nisu podnosili zahtjeve za pretres privatnih stambenih objekata za koje postoji osnovana sumnja da lica obavljaju neregistrovanu djelatnost.
Kako kaže, zahtjevi za pretres stanova i prostorija su podnošeni od strane Okružnog tužilaštva Banjaluka u slučaju osnovane sumnje da će biti pronađeni predmeti i tragovi izvršenog ili pripremanog krivičnog djela.
Zora Vidović, direktor Poreske uprave RS, kaže da njihovi poreski inspektori imaju ovlaštenja da preduzmu mjere ukoliko na terenu naiđu na slučajeve obavljanja neregistrovane djelatnosti.
“Izmjenama Zakona o inspekcijama u RS omogućena je zajednička kontrola neregistrovanih subjekata i kontrola prijavljivanja radnika u jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa od strane svih inspekcijskih organa u RS”, navodi Vidovićeva. Nezavisne
